TUZLARIJE - KULTURASinoć promovisana monografija ˝Tuzla – sjećanja na bisere stare gradske jezgre˝ Crtežima i tekstom oživljeno izgubljeno U Narodnom pozorištu sinoć je održana promocija knjige "Tuzla – sjećanja na bisere stare gradske jezgre", autora braće Suada i Nihada Buljugića.  Na osnovu starih fotografija i sjećanja, Buljugići su nacrtali 48 tuzlanskih javnih, privrednih i stambenih objekata. Crteže prate tekstovi koji govore o Tuzli i njenom razvoju od 16. do kraja 20. vijeka. Sinoćnji promotori knjige, doc.dr. Izet Šabotić, dr. Edin Jahić, te akademski slikar Fuad Kasumović, ističu vrijednost ove monografije sa historijskog, edukativnog i umjetničkog aspekta. Promociju je moderirala mr Jasna Hadžiselimović koja se povremeno sjećala nekadašnjih tuzlanskih ulica, mahala i sokaka.  Šabotić smatra da je Tuzla bogatija za jedan kulturno umjetnički sadržaj, da autori žele crtežima i tekstom oživjeti izgubljeno, te upozoriti na odnos prema kulturnim vrijednostima. Posebnu pažnju u knjizi zauzima period intenzivnog slijeganja tla u Tuzli, te objekti koji su usljed tonjenja srušeni. Njih se sjećaju još samo stariji Tuzlaci, a jedan od autora knjige, Suad Buljugić, misli da bi Tuzla dobila puno ako bi se svi ti objekti, u dogledno vrijeme ponovo izgradili. Recezent knjige i promotor Edin Jahić, obratio je pažnju na značajnu preobrazbu Tuzle u doba Austrougarske, kada je Tuzla od kasabe pretvorena u grad. Jahić smatra da je potrebno obratiti pažnju na kvalitet gradnje, a onda i na održavanje izgrađenih objekata da bi oni u što duže trajali jer nije rješenje rušiti pa graditi iste. Akademski slikar Fuad Kasumović braću Buljugić poznaje već 40 godina, a sa mlađim Nihadom često je sarađivao, te se sjeća vremena kada su njegovi crteži objavljivani u novinama. Njegovo iskusno oko razlikuje crteže Suada i Nihada, te dodaje da su Suadovi lepršaviji, a Nihadovi tehnički savršeni, da su – ogoljena stvarnost.  - Ideju za izradu i izdavanje ove ilustrovane monografije su nam predložili, skoro nametnuli, neki naši prijatelji, poznanici i sugrađani, inače kao i mi, zaljubljenici u svoj grad Tuzlu. Nadamo se da će ova ilustrovana monografija probuditi određeno interesovanje građana Tuzle, starijim generacijama da bude svojevrsni spomenar na djetinjstvo, ranu mladost i jedno vrijeme kada se sasvim drugačije živjelo, mlađima za nauk i poduku o prošlosti ovoga grada, a općinskoj upravi kao podrška u cilju sanacije i revitalizacije stare gradske jezgre, rekao je Suad Buljugić. Zbog zdravstvenih problema Nihad Buljugić sinoć nije govorio ali je bio prisutan i na kraju promocije, kao i njegov brat, toplo su pozdravljeni velikim aplauzom od prisutnih u sali. Grb Tuzle, geografski položaj i mapa Tuzle, privredni razvoj grada, slom bosanske kraljevine, osmanska uprava( 1474-1878), austrougarski period (1878–1918), period između dva svjetska rata (1918-1941), od drugog svjetskog rata do kraja 2. milenijuma (1945-2000), tuzlanski fenomen slijeganja tla, sanacija i revitalizacija stare gradske jezgre, samo su neki od sadržaja ove obimne knjige, koju promotori toplo preporučuju za čitanje. Promociji je prethodila izložba crteža braće Buljugić, a za muzički sadržaj večeri bio je zadužen gitarista Srednje muzičke škole u Tuzli, Boris Lukanović. S.M. Suad Buljugić Rođen u Tuzli 1940. gdje je završio osnovnu školu, nižu i višu Gimnaziju i Tehnološki fakultet, a postidplomski u Zagrebu. Radio u Solani i Institutu za hemijsko inžinjerstvo. S obzirom na izraženi talenat za likovnu umjetnost, posebno crtanje karikatura, učestvovao je na mnogim likovnim kolektivnim izložbama, domaćim i stranim festivalima karikatura i humora. Sa mlađim bratom Nihadom izdao je desetak ilustovanih godišnjih kalendara. Od 1974. aktivno je radio na polju kulture u Solani i gradu Tuzli. Inicijator je i akter formiranja RKUD-a Solana, Muzeja Solarstva i Galerije slika Solana. Autor je fotomonografije „Tuzlanske solane i solari“. Nihad Buljugić Rođen je 1947. godine u Tuzli gdje je završio osnovnu i Srednju građevinsku školu. Završio je jednogodišnju Dopisnu školu osnova novinarstva i informisanja. Radio je kao slobodni umjetnik, dizajner, karikaturist, strip crtač, te tehnički i likovni urednik i muzičar. Njegova generacija ga se sjeća kao vrsnog driblera kada je sredinom šezdesetih igrao na gradskim, republičkim i državnim radničkim turnirima u malom fudbalu u Tuzli, Sarajevu, Skoplju i Beogradu. Bio je osnivač i član popularnog voklano – instumentalnog orkestra "Tuzla 5". |