TUZLARIJE - KULTURABrisel Bosanskohercegovački literarni doručak U sklopu manifestacije "Escales balkaniques" (Balkanske stanice) u nedjelju 30. maja 2010. godine, Biblioteka "Maurice Carême- Anderlecht" i bosansko-belgijska asocijacija "Gratiartis" iz Brisela, organizovali su "Bosanskohercegovački literarni doručak". Prigodnim recitalom predstavljena je bosanskohercegovačka poezija za djecu kroz pjesme Muhidina Šarića, Enise Osmančević-Curić, Zejčira Hasića, Nasihe Kapidžić, Meše Mehmeda Đedovića. Pjesme prevedene na francuski su komentarisale i naravno recitovale: Selma Simić, Azra Džanović i Selma Hurtić.  Publici je predstavljen i roman za djecu "Ida" autora Zejćira Hasića na francuskom jeziku, a zatim je Azra Džanović pročitala jedan odlomak iz pozorišnog komada "Iza sna" (Derrière le rêve). Prijevod na francuski je uradila sekcija prevodilačke Gratiartisove škole. Već pomenute djevojčice su istom prigodom promovirale autora Osmana Arnautovića i njegov roman "Katil" na francuskom jeziku.  Ovom događaju je dat veliki publicitet. Nakon programa Biblioteka i asbl "Gratiartis" su posjetiocima ponudili tipični bosanski bife.  "Katil"
O samom romanu rečeno je da se radi o značajnom djelu dokumentarne proze koje posjeduje književno-estetske, etičke, historiografske i civilizacijske vrijednosti. Riječ je o literarnom svjedočanstvu o zločinima četnika nad Bošnjacima civilima u Bijeljini u proljeće 1992. godine. To je vrijeme agresije Srbije i Crne Gore na suverenu i nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Rukopis svjedoči o ljudima i događajima u danima okupacije Bijeljine i Semberije od strane srpskih fašističkih paravojski i posrbljene tzv. JNA. Sam autor je za svoj roman pronašao adekvatan naziv «Katil» što u prijevodu znači krvnik, ubica, dželat. Četnički zločinci su po ulicama prelijepe Bijeljine žarili, palili, ubijali i mučili sve što nosi bosnjacki predznak. Vršili su likvidacije Bošnjaka samo zato što nose svoja imena. Veliki broj su trpali u logor Batković među kojima i glavnog junaka romana «Katil» Fejzu Šehića. U ovom romanu, koji bi se mogao nazvati i literarnim dnevnikom, autor je književno uvjerljivo, historiografski precizno, etički dostojastveno, ukratko: autor je pošteno, opisao golgotu, jad i čemer kroz koje je prošao glavni junak ovog djela Fejzo Šehić, ugledni Bijeljinac, profesor intelektualac. «Katil» je psihološki roman o rasapu jedne porodice i udaljavanju supružnika sticajem surovih okolnosti. Fejzo je musliman, njegova žena Petrija (s kojom ima prekrasnog sina Danira) je Srpkinja, Semberka. Sve do agresije na BiH od strane Petrijinih sunarodnika, brak je bio harmoničan, gotovo idealan. Ali novo surovo vrijeme donijelo je u Petrijinu dušu nešto što ju je udaljavalo od njenog supruga ….. » |