TUZLARIJE - KULTURAArhiv Tuzlanskog kantona Otvorena izložba Stanislava Koblara U prostorijama Arhiva TK sinoć je upriličeno otvaranje dokumentarne izložbe Stanislava Koblara pod nazivom ˝Ka obnovi potisnutog identiteta - Slovenci u Bosni i Hercegovini 1530. - 2010. godine˝.  Izložba daje rezime dolaska, života, rada i organiziranja Slovenaca u Bosni i Hercegovini u kontekstu problematike nacionalnog i kulturnog identiteta. Također predstavlja dokumentarni pregled od putovanja hrabrog ljubljanskog notara Benedikta Kuripečića kroz Bosnu 1530. godine još za vremena turskog sultana Sulejmana I Veličanstvenog, pa do naših dana. Izložba je zasnovana na 24 djela  Izložbu je svečano otvorio zamjenik ministra kulture u Vladi Tuzlanskog kantona Zlatko Dukić. - I ovom izložbom Arhiv Tuzlanskog kantona dokazuje da nas ne prestaje iznenađivati, i zaticati nespremne, u otkrivanju svog novog lika i obima rada. Za razliku od klasičnih predrasuda da se arhiv bavi kopanjem po prošlosti i slaganjem i preslaganjem prastarih arhiva, evo jednog primjera koji govore o tome, da osim što saznamo o prošlosti, možemo da naučimo i ono što nam se dešava u ovom vremenu, i što bi nam se moglo dešavati sutra. Ako smo ovom izložbom, učinili bližim Slovence i Sloveniju svima nama, i nas Sloveniji i Slovencima, mislim da je ona ispunila svoj smisao i da predstavlja veliku vrijednost i veliki dobitak. Zato mi je zadovoljstvo što u ime Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi TK ovu izložbu mogu proglasiti otvorenom.  - Jedno od prvih putovanja Slovenaca kroz BiH je zabilježeno 1530. godine. Brojnost Slovenaca nije nikada bila velika. Negdje oko 7.000 stanovnika ili 0, 3 posto. Međutim, baština koju su ostavili ovdje nemjerljiva je, ali se o tome malo zna, kazao je Stanislav Koblar i dodao "upravo su Slovenci izgradili trebevićku žičaru, umirućeg lava na groblju Koševo, kojeg je izgradio Slovenac Josip Korošec, te maskotu bh. olimpijade "Vučko".  - Hvala što ste došli u Tuzlu, obogatili ste naše kulturno ljeto. Mi u Tuzli smo sa građanima Slovencima mnogo bogatiji, i bilo bi jako siromašni da ovdje nemamo prisustvo Slovenaca. Podržat ćemo potenciranje slovenačkih korjena, jezika, identiteta, naše bogatsvo različitosti biće puno veće – kazao je načelnik Opštine Tuzla. Iako ova izložba nudi sažet pregled dolaska, života i afirmacije Slovenaca u BiH, njena primarna zadaća je da osvijetli pobude, početke i razvoj slovenskog organizovanja kako bi se očuvao njihov nacionalni i kulturni identitet u ovoj zemlji.  - Buđenjem nacionalne svijesti i nastajanjem okolnosti nesmetanog djelovanja slovenskih organizacija u BiH, uz potporu matice, u nekoj mjeri i domicilne države je poslije četrdeset godina diktirane šutnje, ostvaren okoliš u kojem je moguće očuvanje i razvoj nacionalne i kulturne samobitnosti Slovenaca u BiH. Kako će oni djelovati u pravcu očuvanja svog identiteta i posrednog duhovnog bogaćenja prostora u kojem djeluju, razvijanja kulturne saradnje i prijateljskih odnosa naroda Slovenije i BiH, ubuduće će prije svega zavisiti od njih samih, postojanosti svijesti, vizije i konkretnih odgovora na izazove vremena, mudrosti i dosljednosti kako to uopšte dostići - riječi su Stanislava Koblara. Do sada je izložbu vidjelo preko 6.500 posjetilaca, a bila je postavljena u Cankarevom domu u Ljubljani, Historijskom muzeju u Sarajevu i Banskom dvoru u Banjaluci. Projekat je realizovan uz potporu Ureda Vlade Republike Slovenije, a sponzor je Krka, d.d., Novo mesto. Tuzlaci izložbu mogu pogledati do 23. juna 2010. godine. S.P. |