TUZLARIJE - KULTURABadnje veče u Tuzli Vatra - simbol grijanja slogom i ljubavi Večeras je u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, službom bdenja i paljenjem badnjaka najavljeno rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. Pravoslavna crkva bila je mjesto okupljanja velikog broja vjernika koji su se okupili na bdjenju koje je služio vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda.   - Smisao Badnjaka je da očistimo i dušu i tijelo od svega što kalja obraz čovjeku preko besmrtne duše. Ukoliko želimo da primimo Boga u sebe i budemo u zajednici sa Njim moramo se očistiti od svega što remeti dobre odnose sa Njim. Ljubav prema Bogu uslovljena je ljubavlju čovjeka prema čovjeku, poručio je Vasilije Kačavenda okupljenim vjernicima podsjetivši ih na važnost Božijih riječi i djela. Badnje veče je posljednji dan 40 dana dugog Božićnog posta kojim se vjernici pripremaju za proslavu Božića. Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana. Običaj je da na Badnje jutro najstariji muški ukućanin zajedno sa djecom ode u šumu i osiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca, tako da padne na istok. Prva trijeska koja padne sa odsječenog badnjaka se daje djetetu kako bi je odnio u štalu što simbolizuje bogatstvo u pogledu stočnog fonda domaćina. Badnjak se potom donosi u dvorište i naslanja na kuću, dok za to vrijeme domaćini zažele mir božiji.   Badnjak je simbol drveta koji se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u novorođenog Hrista. Svi običaji imaju smisao pravoslavnog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Nakon paljenja badnjaka u dvorištu pravoslavne crkve u Tuzli vjernici su se uputili svojim kućama sa grančicama hrasta u ruci i srećom u srcu sa kojom isčekuju sutrašnji praznik Božić.   U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – na kojoj se nalaze posna jela, riba, suhe šljive, orasi, slatka gibanica… Vjerovanja su da se večera pripremljena za badnje veče ne pojede u cjelosti niti da se sklanja sa stola zbog spomena na mrtve. B.K. |