TUZLARIJE - KULTURAIntervju: Ibrahim Spahić, direktor Festivala ˝Sarajevska zime˝ Umjetnost ljubavi započinje karnevalom U ponedeljak, 7. februara u glavnom gradu počinje 27. po redu Internacionalni festival “Sarajevska zima 2011”- tradicionalna manifestacija kulture i umjetnosti u kojoj učestvuje veliki broj umjetnika iz cijelog svijeta. Ovogodišnji festival nosi naziv Art of love / Umjetnost ljubavi, a obuhvataće različite oblasti umjetnosti: teatarsku, muzičku, filmsku, video art, vizuelnu umjetnost, projekte koji prezentiraju kulturno nasljeđe, panel diskusije, literarne i muzičko poetske večeri, te dječji program na temu Art of love.  Dovoljno navedenih razloga da razgovaramo sa Ibrahimom Spahićem, direktorom Međunarodnog festivala Sarajevo “Sarajevska zima”.  Koliko je teško bilo održati tradiciju organizovanja ovog festivala u zemlji koja kulturu ne smatra prioritetom? Teško jeste, jer puno ljudi i dešavanja morate objediniti u festival koji je do prije dvije godine trajao 90, a sada 43 dana. Možete samo zamisliti koliko je to programa koji su predstavljeni bh publici od kada traje festival. Nastojaćemo da ovogodišnji susret evropskih parlamentaraca iz Komiteta za kulturu i obrazovanje iskoristimo za promociju ideje da se klutura u BiH, kao što je to sve više slučaj i u Europi tretira kao snaga razvoja, a ne puki potrošač novca. Šta karakteriše ovogodišnji festival? Naši počasni gosti ove godine su Mađari, a njihova zemlja predsjedava Evropskom Unijom. Osim toga, slavimo jubileje poput 50 godina Nobelove nagrade Ive Andrića, godišnjicu Česlava Miloša, sarajevskog Tina Ujevića, slavićemo 90 godina najznačajnije pozorišne institucije BiH - Narodnog pozorišta Sarajevo, a pronijećemo slavu i ljepotu djela Gustava Malera i Franca Lista, svjetskog kompozitora. Festival ima izvanredan dramski, likovni i muzički program koji se cijene kao festivali festivala. Od marta ćemo imati niz dokumentarnih programa koji obrađuju tematiku zaštite životne sredine, a na kraju ćemo imati Diogena koji traži čovjeka. Festival će biti otvoren na jedan drugačiji način. O čemu je riječ? Ovo je prvi put da otvaranje festivala organizujemo u duhu karnevala. Karnevalska povorka sa nekoliko stotina učesnika kretaće se centrom Sarajeva, a podsjećaće na priču o izobilju i oskudici koja nam se sada plasira kao ekonomska kriza i traganje za boljim danima. U festivalu će učestvovati više od 1.500 umjetnika iz cijelog svijeta, od Ruande do Amerike, od Irana do Japana i Italije do Poljske. Brojni umjetnici će slaviti i 27. godišnjicu od održavanja olimpijskih igara u našoj zemlji. “Sarajevska zima” prepoznata je kao festival koji slavi umjetnost. Koliko interesa za učešćem imaju umjetnici i na koji način se biraju oni koji će biti uvršeni u program? 
Stotine prijava za dolazak umjetnika ostaju po strani jer mi nemamo finansijskih uslova da bi uvrstili sve koji nam se jave. Ovo jedini multimedijalni festivalu regiji, te jedan od najprestižnijih u Evropi i svijetu, zato nije iznenađujući ovakav interes umjetnika za učešćem. Poruku o važnosti ovog festivala uputili su Unesco, Evropski parlament, Evropska unija, Savjet Evrope, Evropska asocijacija festivala, Evropski kulturni forum, Predsjedništvo BiH i državne institucije naše zemlje i sve to govori o odnosu tih ustanova i ljudi u njima spram festivala. I za kraj, Vaša poruka, zašto bi trebalo doći u Sarajevo za vrijeme “Sarajvske zime”? Februar je karnevalski mjesec u cijelom svijetu, a zašto taj karneval ne osjetiti u i Sarajevu. Ovo je grad sa dugom tradicijom gostoprimstva, sam po sebi je to grad umjetnosti koji nekada liči na živi muzej, a sve je to drugačije kada vam neko o tome priča i kada se u to sami uvjerite. Kada se otvore charter letovi i prorade art agencije koje će za male novce omogućiti nekome da avionom dođe u glavni grad BiH, pogleda neku zanimljivu predstavu ili posluša koncert i opet se istu večer vrati u svoj grad ovaj će festival zaživjeti i na taj glamurozan način. Umjetnost ne mora biti skupa, to se sve može realizovati za 25-30 eura, a ja vjerujem da će to vrijeme ubrzo doći. B. Kaletović |