TUZLARIJE - KULTURANarodno pozorište Tuzla Premijerno izvedena predstava ˝Brehtovi songovi˝ U Narodnom pozorištu Tuzla sinoć je premijerno izvedena kabaretska predstava „Brehtovi songovi“ autora Bertolta Brechta i kompozitora Kurta Weilla. Mlade glumce Edisa Žilića i Jasminku Pašić tuzlanska publika je vidjela u novom svjetlu, kao izvođače songova, a poznato je da gluma i pjevanje na sceni zahtjevaju dosta umjeća.  Predstava kabaretskog tipa širi repertoarsku ponudu Narodnog pozorišta i sudeći prema reakcijama publike sigurno je da ima svoje poklonike. Predstava se sasotoji od devet songova i monologa najuspješnijih Brehtovih drama koje je pisao u vrijeme velike ekonomske i političke krize u svijetu. Pisao je o običnim ljudima, svakodnevnom životu pa su tako i sinoć u tuzlanskom pozorištu pričane obične priče marginalnih ljudi.  Svojim tekstovima Breht je ukazivao na loše strane društava, kritikovao vlast, razotkrivao političare, za njega su pozorišne daske u neku ruku bile život u malom na kojima se vidi stvarni život, a ne našminkana vlast. Za svoje predstave govorio da su kao kolektivni politički sastanci u kojima učestvuje i publika.  Tekstovi sinoć izvedenih songova i monologa su uglavnom sumorni, teške tematike u kojima se opisuje vrijeme ratnih razaranja, nesrećnih ljudi i ljubavi što su se dešavali prije više od pola vijeka ali što je našoj publici itekako poznato. Glumce Edisa Žilića, koji je izvlačio maksimum iz svakog songa, i Jasminku Pašić, na klaviru je pratio profesor Zlatan Mujkić, a za tehniku glasa pobrinula se profesorica Lejla Teskeredžić – Bahtijarević.  Bertolt Brecht (Eugen Berthold Friedrich Brecht 1898. - 1956.), njemački književnik studirao je prirodne nauke i medicinu u Minhenu, ali se ubrzo posvetio pozorištu. Nakon dolaska nacista na vlast 1933., odlazi u inostranstvo. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavač. 1948. godine vraća se u istočni Berlin i osniva "Berlinski Ansambl". Protestirajući protiv nepravednosti savremene civilizacije, Brecht je počeo s totalnom, anarhističkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistički nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira.  Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svoga izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana Bertolt Brecht je najistaknutiji njemački dramatičar 20. vijeka. S.M. |