TUZLARIJE - KULTURAMehmed Đedović ˝Riječi se klanjam˝  Za naše uslove, prilično je, najblaže rečeno čudno kada se pojavi književni časopis od 518 (petstotina i osamnaest) strana. To čuđenje je vrlo pozitivno i ono ne popušta dok listate stranice i prolazite kroz šarolik i veoma kvalitetan časopis.
U vremenu centralizacije svega i svačega, a kulture posebno, i skoro pa opšte prihvaćenog mišljenja da i ne vrijedi ništa i niko ko ne živi i ne stvara u metropoli, podvig koji sa svakim novim brojem uspijeva iznijeti Književni klub Brčko distrikta, vrijedan je svake pohvale. Kao redakcija ovog izvrsnog časopisa potpisana je ekipa u sastavu: Mirjana Đapo, Hakija Karić, Rasim Karić, Atif Kujundžić, Aleksandar Nikolić i Ljiljana Tadić. Glavni urednik časopisa je vrijedni i talentovani Žarko Milenić, pisac i prevodilac. Nikako ne treba propustiti podatak da časopis izlazi uz podržku Vlade Brčko distrikta BiH. Veliki broj tekstova upakovan je u golemi dvobroj časopisa Riječ, i predugo bi trajalo da ih nabrajamo a grijeh je bilo šta ispustiti... Ipak ćemo rizikovati, naglašavajući da bi ovaj izbor mogao biti i potpuno drugačiji a da se ne izgubi ništa od kvaliteta. Uz stotu godišnjicu smrti L. N. Tolstoja i podsjećanja na Tolstojevo stvaralaštvo /uz prevode Ž. Milenića/, Riječ donosi nekoliko kvalitetno odabranih tekstova prilagođenih časopisu. Milenić je napravio i odabir poezije koju je preveo (nekoliko ruskih i engleskih pjesnika), ali i prevoda sa drugih jezika, češkog, recimo gdje se kao prevodilac potpisuje Tihana Hamović. Riječ u svakom broju prati i prevodi prozu i poeziju koja se ispisuje u svijetu. Ovaj put su tu i tri danska pjesnika. U ovom broju pojavljuje se pregršt autora sa tekstovima znanstvene (naučne) fantastike i to je tema koju ćemo ovaj put samo spomenuti, jer taj žanr zaslužuje ozbiljan osvrt i cjelovitiju analizu, što ćemo ostaviti za neki naredni put, a autore u ovome broju ćemo samo pobrojati; tu su Anto Zidrum, Boris Lazić, Jadranka Čavić, Mato Nedić, Predrag Jirsak, Delphine Bojer, Milan Georges Bukovac, Vojislav Ružić i Žarko Milenić. Sa putopisima kao književnom formom koja u ovoj državi još jedva da postoji javljaju se. Dragoljub Vasić i Aleksandra Grubor, a Amira Žmirić zastupljena je tekstom: Austrijski oficiri kao pisci putopisa o Bosni i Hercegovini. Književnost za djecu se uglavnom prežućuje i svedena je na najniži mogući nivo, no u riječi nije tako jer časopis donosi i tekstove posvećene najmlađima: Jurij Nečiporenko, Neda Čajević, Hakija Karić, Ljubica Perkman. Ništa nije propušteno u ovom broju Riječi, ni drama (Hristo Bojčev i Patrik Živko), ni prevedena proza (Goran Milenić, Živko Kareski Gornoselec). Esej (Irena Lukšić, Cvijetin Ristanović); i aforizmi, kao i pregršt prikaza knjiga, pa likovna umjetnost kojom se bavio Sead Mahmutefendić, te tekst o stranim riječima u Bosanskom jeziku - profesora Osmana Arnautovića. Ne treba propustiti pomenuti ni autore koji su se u Riječi oglasili svojim proznim tekstovima, tu su: Goran Simić, Miro Gavran, Stamen Milovanović, Sead Mahmutefendić, Vladimir Kolarić, Suvad Alagić, Aleksandar Šajin, Mehmed Đedović, Mirjana Đapo, Ljiljana Tadić, Luka Kurjački, Adnan Repeša, Ljiljana Bulajić i Anto Stanić. O svakom od široke lepeze tekstova u ovom dvobroju mogao bi se sačiniti pogolem tekst, no valja nam se ovaj put zadovoljiti sa ovim skomnim listanjem jednog književnog časopisa vrijednog svake hvale. Nema puno književnih časopisa u ovoj zemlji, a i ono što ih ima jedva opstaje u ovom teškom vremenu, zbog toga ali i zbog cijelog niza drugih razloga valja debelo pohvaliti ekipu Književnog kluba Brčko distrikta, ali i sve druge koji su doprinijeli da ovaj časopis opstaje i da izgleda onako kako izgleda. Sa radošću i veseljem sam prevrtao časopis po rukama a posebno zadovoljstvo mi je bilo čitanje tekstova koji su objavljeni. Klanjam se Riječi i najmanje što im ja mogu poželjeti je dug život te dobra i vrijedna redakcija i još dugo, dugo izlaženja na radost ljubitelja književnosti... Mehmed Đedović |