TUZLARIJE - KULTURAOdržana javna tribina Sevdalinka, neprocjenjivo kulturno blago U organizaciji Udruženja estradnih izvođača Tuzlanskog kantona, Bosanskog kulturnog centra i Zavoda za zaštitu i korištenje kulturnog - historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, u BKC-u je održana Javna tribina na temu "Sevdalinka i konvencija UNESCO-a za zaštitu kulturnog naslijeđa". Gost predavač bio je prof. dr.Enes Kujundžić. 
Prije nešto više od godinu dana BiH je potpisala UNESCO konvenciju o zaštiti kulturnog naslijeđa, koja između ostalog predviđa da ljudi na jedan novi način pogledaju na svoje kulturno naslijeđe i da pokušaju da se udruženim snagama odrede prema tom naslijeđu u jednom pozitivnom ozračju. - Trebalo bi da dokumentujemo naslijeđe, arhiviramo i pokušamo da se nešto od toga naslijeđa stavi na dvije liste, koje su predviđene Konvencijom. Jedna lista je svjetska kulturna baština, a druga je svjetska lista materijalne baštine koja je posebno ugrožena. Tribina je jedna vrsta prvog koraka da se javnost senzibilizira na dragocjena uputstva koja sadrži Konvencija, zbog toga što se do ovih dokumenata, a Konvencija je najvišu pravni dokument UNESCO-a, dolazi dubljim raspravama stručnjaka i diskusijama. Tek na kraju, kad se svi slože da je jedan dokument sveobuhvatan, onda on biva usvojen na Generalnoj skupštini. Smatram da je ovo prilika za kulturne radnike, zatim za institucije koje se bave kulturnom baštinom i širu javnost, da se upoznaju kakve pozitivne poruke šalje Konvencija nama u BiH. Bilo bi dobro da i svoj odnos prema kulturnoj baštini promjenimo u pozitivnom pravcu, istakao je prof.dr.Enes Kujundžić. 
Ramiza Milkunić iz Udruženja estradnih izvođača Tuzlanskog kantona je kazala da u našem gradu i kantonu ima kompetentnih ljudi koji su stručni da pričaju o sevdalinci, kako o njenim korijenima, tako i o zaštiti sevdalinke. “Za sve nas je važno da se sevdalinka, kao neprocjenjivo kulturno blago, zaštiti”, kazala je Milkunić. 
- Ono što bih kao muzikolog istakla je značaj interpretacije sevdalinke, odnosno interpretacije između dva svjetska rata. Tadašnji izvođači su već unijeli izmjene same interpretacije sevdalinke. Prvi podaci o sevdalinkama su zabilježeni 1780.godine u ljetopisima Mula Mustafe Bašeskije. Podaci su više sekundarni, nego primarni i problem je u tome što je sevdalinka nedovoljno istražena. U narednom periodu formirat ćemo istraživački tim, koji će se baviti isključivo istraživanjem i dokumentovanom građom, što je jedan od glavnih uslova za zaštitu sevdalinke, kazala je Mirela Ibrahimović-Mehanović, muzikolog i umjetnički rukovodilac BKC-a Tuzla. Tribina je održana u susret 4. Festivalu sevdalinke "Sevdalinko u srcu te nosim". S.P. |