TUZLARIJE - KULTURA

30.03.2013.
64 godina prvog pozorišta u Bosni i Hercegovini


Narodno pozorište Tuzla osnovano je kao državna institucija kulture 1949. godine. Pozorišna tradicija Bosne kao i ovog grada mnogo je starija i seže daleko u prošlost. U Tuzli je osnovano “Prvo bosanskohercegovačko pozorište” 1898. godine. I sarajevsko Narodno pozorište koje je osnovano 1920. godine, započelo je svoj rad u Tuzli.


U ovoj zgradi je Narodno pozorište Tuzla radilo od 30. marta 1949. do 29. maja 1953. godine. Zgradu je 1912. sagradio Miško Jovanovic ovdašnji trgovac, koji je 1915. obješen u Sarajevu kao učesnik u sarajevskom atentatu. Zgrada je građena za bioskop. Nakon Drugog svjetskog rata u ovoj zgradi je jedno vrijeme bila Robna kuca “Granap”, a potom pozorište. Nakon što je Narodno pozorište Tuzla u maju 1953.dobilo adekvatan prostor, u ovoj zgradi je ponovo otvoren bioskop(Kino “Centar”). U to vrijeme na drugom spratu su bili glumački stanovi.

Na mjestu, gdje je sada zgrada Narodnog pozorišta u Tuzli, bila je prije okupacije Bosne i Hercegovine od Austrougarske monarhije 1878. god. livada na kojoj su se igrala djeca iz Kazan-mahale. Poslije okupacije tu je sagradio veliku kuću Šemsibeg Tuzlić, bratić Tuzla-paše, poznatog iz ustanka Husein-kapetana Gradaščevića, koja je kasnije, 1850. god. Omer-paša zarobio i poslao svezana u Carigrad na kljusetu.





Šemsibeg, također je nosio naziv paša, riječ je posljednjem paša u Bosni i Hercegovini. Ovdje, dakle, gdje je sada zgrada pozorišta, bio je njegov dvor. Zid oko dvora bio je visok tri metra. Poslije njegove smrti njegova žena Fatihahanuma H. Alibegovic--Gradaščević naslijedila tu kuću. Tu kuću je kasnije ona poklonila svome bratiću Ćazim-begu Gradaščeviću, koji je poslije prvog svjetskog rata kuću prodao Hrvatskom društvu “Napredak” u Tuzli.

Društvo je dogradilo toranj, proširilo ulaz i napravilo salu, u kojoj je davalo svoje priredbe. Nakon oslobođenja Gradski narodni odbor adaptirao ovu zgradu za Bioskop “Proleter”. Uskoro, razvojem Narodnog pozorišta u Tuzli, koje je davalo svoje predstave na maloj i tijesnoj pozornici negdašnjeg kina “Koloseum”, koju je u tu svrhu samo dogradilo, pojavi se potreba, da se tako razvijenom pozorištu izgradi nova reprezentativna zgrada.





Izgradnja projekta zgrade povjerena je beogradskom arhitekti i univerzitetskom profesoru Momčilu Belobrku, koji je prije toga sagradio i zgradu Jugoslovenskog narodnog pozorišta u Beogradu, kao i zgradu Narodnog pozorišta u Mostaru. Radovi su počeli u maju 1952., a okončani godinu dana poslije. Članovi kolektiva NPT su mjesec i po dana, svakodnevno, po osam sati, radili na izgradnji zgrade. Dali su 12.600 dobrovoljnih radnih časova.


Priredila: S.Mešić

Osmrtnicama ba smrtovnice