TUZLARIJE - KULTURA

10.06.2005.
KUN: Knjiga uz novine (1)
Bez prizvuka afere



Kada je prošle godine Magazin BH Dani počeo da uz svaki novi broj časopisa nudi na prodaju i knjigu, bila je to novost na bh. tržištu. Da li zbog prave ljubavi prema knjizi ili blagog “pomodarstva” koje je zahvatilo čitatelje, prije bi se reklo da je prosrijedi pristupačna cijena, tek svaki novi izlazak magazina i knjige uz njega značio je i da se mora za neki naslov i ranije ustati da ne bi bio razgrabljen. Groznica je zavladala i knjiga je postala jedan od najtraženijih i najprodavanijih “artikala” na sarajevskim ulicama.


A kada su se ovim izdanjima na sarajevskim ulicama i u trafikama pridružila i knjižna izdanja koja su pristizala iz susjedne nam Hrvatske, groznica za knjigom je kulminirala. Nakon izvjesnog vremena nastupilo je i zatišje. Tržište je postalo prezasićeno, knjige su i dalje cijenom pristupačne, ali se u količini ponuđenoga počelo bivati i dezorijentiranim. Na uličnim štandovima neki naslovi se mogu vidjeti već mjesecima.


Teško izdržljiv udar


Nedavni Sajam/bijenale knjige u Skenderiji i susreti sa izdavačima iz Hrvatske i Srbije otkrili su i drugu stranu medalje izdavanja/prodaje knjige uz novine. Naprosto, svi se slažu da su im takva izdanja ozbiljna konkurencija, da su neki izdavači na rubu propasti, da je to udar kojega je vrlo teško izdržati... jer etablirani izdavač ima mnoštvo obveza dok ne objavi neko novo izdanje. A što nam se nudi po ulicama i trafikama. Sve i svašta (izuzimam ovdje, ne zbog kolegijalnosti, biblioteku Dana jer se radi o biblioteci sa jasno definiranom uređivačkom politikom koju karakterizira dugogodišnje uredničko iskustvo u najboljoj nekadašnjoj izdavačkoj kući na Balkanu njezina urednika književnika Ivana Lovrenovića), premda sam stajališta da je bolje pročitati i novine koje nađeš bačene na putu nego ništa ne čitati. Dok knjiga uz novine stiže do čitatelja na daleko više mjesta (trafike su vrlo brojne), dotle ona koju objavljuju izdavači može biti plasirana jedino putem knjižarske mreže. U BiH ta je mreža uništena, a knjižare su vrlo malobrojne kao prodajna mjesta.


Izdavači iz Hrvatske i Srbije kažu da im je neshvatljiva i uređivačka politika novinskih izdavačkih kuća i da je po svemu sudeći posrijedi samo tržišna utakmica u kojoj se ne biraju sredstva da se do novca dođe na što brži način. No, tu je i pitanje može li bilo ko bilo kome zabraniti da se bavi izdavačkom djelatnošću. Naravno, evo i odgovora: ne može. Knjiga je skupa, mnogima nepristupačna i po ovako niskim cijenama po kojima se nudi. U svakom slučaju, diktat tržišta je neumoljiv, a knjige u knjižarama malobrojnima dostupne.


Ako su izdavačima u Hrvatskoj i Srbiji nevjerojatna konkurencija novinski izdavači knjiga, kako je to onda u BiH?


Taib Šahinpašić, TKD Šahinpašić, kaže da ne može suditi o uređivačkoj politici velike Europa holding kompanije, ali napominje da je u njihovu interesu “profit i samo profit i ništa više. U mnoštvu knjiga koje objavljuju, objavljeno je i kvalitetnih naslova”.


Za ono što dolazi iz Hrvatske kaže da ima svega i svačega i da to ulazi u BiH najviše na rubnim područjima s Hrvatskom i najviše se prodaje gdje je pretežito hrvatsko stanovništvo. U osnovi, po BiH se prodaje remitenda. Tako je i sa srbijanskim knjižnim izdanjima koja se distribuiraju uz novine. Odnosno, u Federaciji BiH više se prodaju izdanja hrvatskih novinskih kuća, a po Republici srpskoj izdanja srbijanskih novinskih kuća. Taib Šahinpašić za Dane kaže da su ostali najozbiljniji i najtiražniji novinski izdavač u BiH. Općenito, u kulturološkom značenju to je pozitivan utjecaj, jer su ljudi dobili priliku da po pristupačnim cijenama dobiju knjigu.


Naravno, Šahinpašić nema ništa protiv toga da novinske kuće objavljuju i knjige, ali drži da u “ovoj nestašici knjižara i potpunom odsustvu pomoći ljudima koji se bave knjigom i ono malo što ih postoji ugasit će se. Mi izdavači ne možemo konkurirati novinskim izdavačima, jer nemamo medije koji bi nas reklamirali. Kupaca koji ulaze u knjižare je sve manje i manje”.


No Šahinpašić smatra, bolje rečeno izražava bojazan da će biti poražavajuće po izdavače ukoliko Federalno ministarstvo kulture i sporta i Fondacija za izdavaštvo/nakladništvo BiH prihvate ponudu za otkup knjiga za bibliotečke fondove gledajući samo na cijene knjiga, jer onda “nema šanse da nam Ministarstvo otkupi bilo što ako ne bude pravedan otkup”.


Također, ono što nije karakteristično za novinske izdavače jeste da se upuštaju u nesiguran posao objavljivanja prvih zbirki pjesama, priča ili romana mladih nepoznatih autora. Bez etabliranih izdavača, zbilja, ti autori ne bi imali nikakvih šansi da objave svoje prvijence.


Autorska prava


Šimo Ešić je osnivač i glavni i odgovorni urednik Bosanske riječi iz Tuzle koji kaže da je izdavanje knjiga uz novine imalo pozitivan efekt: svratilo je pozornost na knjigu koja je dobila na značaju. “Međutim, u tom mnoštvu tih događanja razvodnila se ta ideja i zato šteti. Remitenda se mora vratiti, to je postala nelojalna konkurencija. Platio sam autorska prava za Livingstonova Galeba i Egziperijevog Malog princa, a onda su se na tržištu pojavila ta izdanja uz hrvatske novine.


To je šteta za mene: legalno sam pripremao izdanja, platio autorska prava, a oni koji nemaju za BiH autorska prava te iste knjige prodaju u BiH. Isti je slučaj i sa Mešom Selimovićem, ponavljaju mu se izdanja kod svih izdavača.


Mislim da su čitaoci već pomalo prezasićeni i da se polako dobija drugi efekat”, kaže Ešić, dodajući da od knjige u BiH nema velikog haira, pa ne može biti ni velike štete.


Ipak, smatra Ešić da nered koji vlada treba zaustaviti, a kad je knjiga u pitanju onda tu ne bi trebalo da postoji nikakav prizvuk afere. Kad spominje Dane i njihova izdanja, kaže da je u početku bio obradovan, ali i razočaran što ta izdanja nisu tehnički bolje urađena i tiskana u nekoj bh. štampariji.



Drage knjige po niskoj cijeni



Akademik dr. Tvrtko Kulenović, profesor na Odsjeku za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i sam autor više djela, smatra da je novinsko izdavaštvo dobra korisna stvar, a za biblioteku Dana kaže da je fantastična. Jer, u pitanju su knjige “koje ne bismo našli kod izdavača. Ko bi od izdavača danas objavio Čehovljeve Priče, Bulgakovljeva Majstora i Margaritu - to su dragacjene knjige, izdanja koja ne bismo mogli očekivati kod izdavača. Na isti način nam dolaze i izdanja iz Hrvatske, koja kad uzmete u obzir da su luksuznija, obimnija onda i nisu skuplja. Opet, kažem ko bi danas od izdavača objavio Hašekovog Vojnika Švejka, Prustovu Jednu Svanovu ljubav, a te knjige su nam jako potrebne. Ili recimo, Edgara Alana Poa”.


Profesor Kulenović drži da je izuzetno dobar izbor kako domaćih, tako i stranih autora koji se objavljuju u biblioteci Dana, a istim drži i izdanja iz Hrvatske.


Također, ne vidi da tu postoji ikakva konkurencija, jer zna se “šta objavljuju izdavači, a šta novinski izdavači. Ovi drugi objavljuju djela iz oblasti klasične književnosti, ne mislim tu na Ilijadu i Odiseju, nego na djela pisaca koji su postali klasični, a ne bi ih niko drugi objavio. To su drage knjige po niskoj cijeni”, kaže profesor Kulenović.


Priredio(la): sunce/Oslobođenje