TUZLARIJE - KULTURACum grano salis 3013: Predstavljamo predložene romane Josip Mlakić: ˝Planet Friedman˝ Roman "Planet Friedman" autora Josipa Mlakića predložen je za ovogodišnju književnu nagradu "Meša Selimović" od strane selektora za Bosnu i Hercegovinu Edina Pobrića i selektora za Hrvatsku Branka Čegeca. U nastavku je obrazloženje selektora za roman Josipa Malkića. Obrazloženje Edina Pobrića  Roman Josipa Mlakića “Planet Friedman” na jedan vrlo uvjerljiv književno-umjetnički način daje sliku savremenog svijeta, sa svim njegovim simulakrumima, ispraznostima i bezosjećajnostima. Svijet svoju vrijednost uspostavlja mjerilom novca i pohlepe koje Mlakić na vrlo precizan način demaskira ne samo preko vješto vođene priče nego i preko aluzija na brojne ličnosti savremenog doba.
Ispripovijedani svijet romana je skrojen od autentičnih prošlih i sadašnjih događaja koje socijalno i ekonomski modeliraju savremni pojavni svijet. Iako je ovo roman koji tematizira neku viziju budućnosti, svojim načinom pripovijedanja, mimezom sugeriše da se taj svijet distopije odvija upravo sada i ovdje dok čitamo Mlakićevu priču. Roman preispituje i na savremen način postavlja suštinska pitanja o čovjeku i njegovom svijetu izraženu kroz prizmu socijalnog, filozofskog, umjetničkog, psihološkog i naizad ekonomskog faktora. Novi svijet je izgrađen na pijetetu straha, a utemeljen na obrisima pohlepe i neznanja! Osnovni motiv za svoj roman Mlakić pronalazi u sukobu dvije škole ekonomije iz proteklog stoljeća: kejnzijanske čiji je idejni tvorac britanac J.M. Keynes i čikaške škole koju je ponajbolje promovirao M. Friedmanom. Prvi se zalažu za državno jemstvo u raspodjeli profita od korporacija, dok drugi žele uspostavu neoliberalizma. Pobjeda ovih drugih je i označila početak Mlakićevog romana. “Planet Friedman” je roman sa jasno izgrađenom strukturom u kojem fabularna motivacija dobiva dopadljivu igru radoznalosti i iznenađenja. Futurizam se ovdje vješto uklapa sa tradicionalnim vrijednostima. Poezija se ne može čitati, jer junaci ne poznaju emociju. Simulacija je svuda, pa i u ljubavi, strasti, depresiji, žalosti, sreći i mržnji. U svijetu u kome su emocije zabranjene pa time i knjige, autor pokazuje autentično znanje i artizam prilikom uspostavljanja svog ispripovijedanog svijeta. Sve je tu logično, motivirano uspostavljeno u odnosu pripovijednog i ispripovijedanog svijeta. Ako neznanje ne smije biti razlog nečije moći, a u ovom svijetu Mlakićevog romana to jeste, onda je sasvim jasno da taj isti svijet ne može trpiti prisustvo knjige – ona mora biti zabranjena a pamćenje uništeno. Hronotop odaje element strukture na koji se učitava ono što je estetski i najvrijednije kod Mlakićevog romana. Mjesto i vrijeme radnje romana neraskidivo su povezani. Onako kako mjesto diktira vremensko trajanje, tako vrijeme hodi prostorom, odnosno, obilježja tog vremena su grubo srasla sa životnim prostorom: ulice sa bijesnim psima, pusti i prljavi predjeli, mrtva zemlja i zagađena mora. Prostor romana je prostorni simbol „pobjede“ civilizacije nad prirodom koji je kroz fabulu ili događaje natopljen totalitetom vremena, pa je stoga bilo moguće da se u njemu prikazuju različiti vremenski obrasci, bilo kroz opise ili dijaloge koji dominiraju tekstom, bilo kroz različite doživljaje junaka. U takvom životnom prostoru Mlakićev čovjek se, makar na početku priče, osjeća tvorcem svoje vlastite sudbine i njenim uzrokom, pa svijest o trajanju vezana je za polje ljudskih mogućnosti. Međutim, razvoj fabule ovog romana koji prati individualni svijet nije njegova apsolutna karakteristika jer je dio totaliteta jednog historijskog vremena (doba nulte godine) koje se kao takvo prikazuje i u sebe uključuje individualne vremenite sudbine. U opreci između dvije vremenske dimenzije, psihološke i historijske, Mlakić izvrsno gradi osnovnu razvojnu liniju sukoba – povijest individua i sukcesiju njihovih razvoja (upoznavanja i saznanja, vjera, sumnje, ljubav, smrt), i spoljni svijet koji obuhvata socijalnu i ekonomsku stvarnost planeta Friedman. Obrazloženje Branka Čegeca Svijet Mlakićeva romana podsjeća na onaj Philipa K. Dicka i njegovog romana koji je poslužio kao predložak jednom od najboljih SF-filmova svih vremena, Blade Runneru. On na sličan način postavlja pitanja o osjećajnosti, prirodi i smislu ljudskosti. Planet Friedman, koji se temelji na novcu, pohlepi, tržištu, korporacijama i pokojem reality showu, koji je Mlakić začinio aluzijama na slavna imena čitateljeve sadašnjosti i tipične SF detalje, poprište je ljudskih drama i preobražaja te jakih pojedinaca koji ne pristaju na stroga i neljudska pravila sustava. O autoru:
Djela Zbirke priča Puževa kućica, H. Uzdanica, Uskoplje, (1997); Odraz u vodi, Školska naklada, Mostar, (2002); Obiteljska slika, Mlirarec&Plavić, Zagreb, (2002); Oči androida, Herceg tisak, Split-Š.Brijeg, (2004); Mrtve ribe plivaju na leđima (2011); Romani Kad magle stanu Faust Vrančić, Zagreb, (2000); Živi i mrtvi, V.B.Z., Zagreb, (2002); Ponoćno sivo, V.B.Z., Zagreb, (2004); Psi i klaunovi, V.B.Z., Zagreb, (2006); Tragom zmijske košuljice (2007); Čuvari mostova, Herceg tisak, Split-Š.Brijeg (2007); Ljudi koji su sadili drveće (2010); Planet Friedman, Fraktura (2012), Film Živi i mrtvi (film) po istoimenom romanu; Priredila:S.M. |
