TUZLARIJE - KULTURA

06.09.2013.
Simpozij o hroničnim ranama
Pacijent i ljekar zajedno na putu do oporavka


Dvodnevni Simpozij „Hronična rana – savremeni pristup“ sa međunarodnim učešćem, u organizaciji Klinike za ortopediju i traumatologiju te Klinike za kožne bolesti JZU UKC Tuzla, okupio je oko 100 učesnika iz BiH koji se u svom radu svakodnevno susreću sa pacijentima koji imaju hronične rane.



Uz predavače iz regije, svoja iskustva iznijeli su domaći liječnici navodeći da je u tretmanu rana ovog tipa potreban multidisciplinaran pristup kako ljekara i medicinskog osoblja, a tako i pacijenta.Do sada je organizovano više skupova posvećeno ovoj vrsti rana koje ne zarastaju duže od mjesec dana, a među kojima su najčešće Decubitus, potkoljenični vrijed i dijabetičko stopalo.
„U svom radu se susrećemo sa velikim brojem pacijenata koji imaju ovaj zdravstveni problem, a veliki broj njih su dijabetičari i svi oni zahtjevaju adekvatan, stručan, tretman u sladu sa vrstom rana koju imaju. Od izuzetne je važnosti imati stručan kadar koji zna kako i na koji način pristupiti pacijentu, a ovakvi edukativni skupovi upravo se i organizuju u tu svrhu“, kazao je Emir Arnautalić, načelnik Klinike za ortopediju i traumatologiju JZU UKC Tuzla.



„Educirati pacijente podjednako je važno kao i imati dobre ljekare, praktičare, jer bez obje karike u tom lancu nema izlječenja, slaže se i dermatolog Senija Kuralić, navodeći da je ključni problem u tretmanu hroničnih rana ne postojanje registra oboljelih.
„Bolesnici sa hroničnim ranama liječe se kod porodičnih ljekara, na ortopediji, hirurgiji, dermatololgiji i u domovima zdravlja širom kantona. Mi ne znamo koliko je njih zapravo i na koji način ih optimalno zbrinuti. Stoga nam je u cilju oformiti ovaj registar“, navela je Kuralić.
Skup će ukazati na novine i smjernice koje se primjenjuju u tretmanu hroničnih rana, od čega važno mjesto zauzimaju praktične radionice gdje će se ukazati na važnost primjene savremenih obloga za rane, ali i kompresivne terapije kao obavezne prateće terapije kod venskih ulkusa.
„Materijal koji se koristi u tretmanu rana je bitan, ali je najbitnije znanje o tome kada, šta i zašto upotrebljavamo za pojedinog pacijenta. Danas savremeni materijali mogu duže biti na rani pacijenta, ne zahtjevaju čestu zamjenu kao u slučaju gaza, a donose višestruk benefit za pacijente“, kazala je Tanja Plenišek Ručigaj, predavač iz Slovenije (Klinikaza Dermatovenereologiju, Ljubljana).
U toku trajanja Simpozija planirano je i održavanje okruglog stola sa ciljem definisanja i usvajanja smjernica za savremeni treman hronične rane, kao i ponovno aktiviranje Udruženja za rane na nivou Bosne i Hercegovine.

B.K.

Osmrtnicama ba smrtovnice