TUZLARIJE - KULTURA

05.09.2013.
Otvoreni Književni susreti ˝Cum grano salis˝
Obilježeno 100 godina od rođenja Ćamila Sijarića


Prije tačno 100 godina u selu Šipovice kod Bijelog Polja u Crnoj Gori, rodio se Ćamil Sijarić. O njemu, radu i životu, u tuzlanskom Domu književnosti danas su govorili Zdenko Lešić i Marko Vešović.

Prije nego su svoja kazivanja o velikom piscu, počeli Lešić i Vešović,



Marko Vešović je rekao da je svog zemljaka, Ćamila Sijarića, zbog načina na koji je pričao i pisao doživljavao kao mitskog pisca, a ne svog savremenika. Vešović je čitao dijelove pripovjetki u kojima se vidi poetika Ćamilove riječi, kod kojeg svi imaju pravo na sudbinu, svoje vrijeme i mjesto. I konj, i cvijet, i koza, i sve, pa i za kamen navodi da je „takav kakav jeste jedini na svijetu“ te da se „zbog neke kazne okamenio“.



Zdenko Lešić prisjetio se pedesetih godina prošlog vijeka, kada je Narodna prosvjeta izdala konkurs za rukopis na kojem je prvu nagradu dobio baš Ćamil Sijarić za roman „Bihorci“. Nagrada je bila vrijedna, tadašnjih milion dinara, pa su ga neki prozvali i Ćamilion.

Od toga vremena Ćamil Sijarić je pisao i napisao puno romana, a posebno pripovjetki, što dužih što kraćih.
U to vrijeme knjige preporučene za školsku lektiru svrstavane su u modernizam ili realizam. Uvođenjem Ćamila Sijarića u čitanke i obavezno štivo pojavili su se i zavičajni pisci.

Za one mlađe, koji se ne sjećaju vremena kada je živio Sijarić (umro je u Sarajevu 1989.), Lešić je pojasnio da su ga nekada mnogi vezali za radio aparate, znali su njegov glas, i zbog karakterističnog naglaska mnogi su ga često i imitirali.



I Marko Vešović i Zdenko Lešić, čitali su tekstove po kojima se vidi, kako Lešić kaže, da je "Sijarić bio pletilja, pleo je riječima“. I dovoljno je pročitati jednu njegovu rečenicu („List ljepše umre, nego išta drugo na svijetu...“) da je jasno da je riječ o velikom, nažalost zanemarenom piscu, koji se prema riječima književnih autoriteta treba vratiti u škoske programe.

Književni susreti nastavljaju se večeras promocijom romana Enesa Karića „Slučajno Čovjek“ i Književnom večeri sa Farukom Šehićem.

S.M.

Osmrtnicama ba smrtovnice