TUZLARIJE - KULTURA

08.09.2013.
Cum grano salis 2013
Obilježeno 120 godina od rođenja Miroslava Krleže


U Tuzli je jučer, u sklopu Književnih susreta "Cum grano salis 2013", obilježeno 120 godina od rođenja Miroslava Krleže. Velimir Visković, koji se u svom radnom vijeku puno bavio Krležom, te je napisao i enciklopediju o njemu, kazao je da je obradovan činjenicom da se Krleži posvećuje pažnja i u Tuzli.


Enver Kazaz i Velimir Visković


Posvećivati pažnju dobrom književniku bez obzira na njegovo porijeko ne bi trebalo biti vezano za naciju i mjesto promoviranja lika i djela. Ne bi, ali u ovo turbulentno vrijeme jeste.

Miroslav Krleža rođen je u 1893. godine u Zagrebu, intelektualac kojeg je zanimala politička situacija u zemlji i okruženju cijenio je Lenjina, bio marksista, komunista. I prije Prvog svjetskog rata počeo je da piše, te iza sebe ostavio bogat opus. Ostvario se u svim književnim žanrovima.

Književni kritičar Visković rekao je da su Krležu nakon raspada Jugoslavije devedesetih, pripadnici nove političe elite proglašavali Titoistom i pogrdno "komunjarom". Veliki književnik, rođen u tipičnoj građanskoj porodici u Zagrebu nije im bio dovoljno Hrvat pa su s vremenom sve manje spominjani i Krležu i njegova djela.



O Krleži kao marksisti govorio je i Enver Kazaz, također naglašavajući da je vrlo aktuelan i sada, i da bi i njega, a i druge književnike trebalo čitati bez predznanja, odnosno čitati djelo ne znajući ime autora. Kazaz ga smatra najvećim intelektualcem među romansijerima, i misli da nakon Krleže nije bilo moguće pisati glupu, ruralnu prozu. Prof. dr. Enver Kazaz, iako i sam univerzitetski profesor, kazao je da su naši fakulteti "mentalni konc logori" te da se na svakom mjestu vidi Krležina glembajština kao trans vremena.



I Visković i Kazaz spomenuli su, ne samo koliko je Krleža napisao, nego i koliko je dobro pisao romane, eseje, drame, poeziju, novele, putopise, dnevnike, pisao na način da je bio uzor poslije uglednim piscima, te da su neki i osjećali strah od svega što je vezano za Krležu zbog njegovog književnog autoriteta.

Umro je 1981. godine u Zagrebu.

S.M.

Osmrtnicama ba smrtovnice