TUZLARIJE - KULTURA

19.09.2013.
Danas na XX Tuzlanskim pozorišnim danima
˝Cijena sreće˝




Danas u 20 sati u Narodnom pozorištu publika Tuzlanskih pozorišnih dana imat će priliku da od glumaca Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka sazna kolika je "Cijena sreće". Posebno je zanimljivo što je predstavu "Cijena sreće" prema vlastitom tekstu o ljubavi i pohlepi u šest slika režirao Emir Hadžihafizbegović.



Emir Hadžihafizbegović
CIJENA SREĆE
drama

Emir Hadžihafizbegović rodio se 1961. u Tuzli. 1986. diplomirao je ma Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Emira Kustirice. Početak 90-tih obilježio je stalni angažman u Narodnom pozorištu u Tuzli, a u trenutku agresije na Bosnu i Hercegovinu i aktivno sudjelovanje u njezinoj obrani u sklopu Armije Bosne i Hercegovine.

1996. vraća se u Sarajevo i nastavlja s umjetničkim angažmanom. Do 2005. obnaša dužnost višeg asistenta, a zatim i docenta na Tuzlanskom univerzitetu, Akademiji za pozorište i film. Četiri je godine obnašao dužnost savjetnika za kulturu federalnog Premijera Ahmeta Hadžipašića.

Hadžihafizbegović je tijekom dvadesetogodišnjeg rada u teatru i na filmu ostvario više od stotinu različitih uloga, pobrao sedam međunarodnih filmskih nagrada, te čitav niz prestižnih kazališnih nagrada, od Marula za najbolje glumačko ostvarenje na Marulovim danima u Splitu, do Mostarske liske na Danima satire u Mostaru.



Predstava Cijena sreće otvoreno progovara o podijeli poslijeratnog društva na dvije oprečne polutke koje kohabitiraju na pomalo morbidan, a opet gotovo snošljiv način. Nije to više nacionalna podjela na "naše" i "vaše" koja ljude sortira prema krvnim zrncima, čak ni ona svakodnevna, politička ili staleška. Riječ je o podjeli na poštenje i nepoštenje, na floskulu posjedovanja morala i zemaljskih dobara.
Dojmljiva je ovo drama o gradu i državi nakon ratne traume, o svijetu i obitelji kao osnovnoj jedinici društva, o raskolu unutar obitelj koji poput najdubljeg jaza dijeli brata koji nema obraz, od onog koji nema imetka zato što je odlučio ne iskoristiti ratno stanje bezvlašća i kaosa, zato što je svjesno odlučio biti i ostati čovjekom.

Kao i svaka katarza, i Cijena sreće oštricu svoga teksta zabada tamo gdje nas najviše boli, kako bismo konačno kročili prema stvarnoj, temeljnoj istinskoj, duhovnoj obnovi društva.


Osmrtnicama ba smrtovnice