TUZLARIJE - KULTURAOdržana promocija knjige „Jezik u bh dramama“ autorice Amele Šehović U saradnji Instituta za jezik u Sarajevu i Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla, sinoć je u Američkom kutku upriličeno predstavljanje knjige „Jezik u bosanskohercegovačkim dramama“ autorice Amele Šehović. Riječ je o rukopisu “Jezik u bosanskohercegovačkim dramama (sociolingvistički pristup)” koji je skraćena i prerađena doktorska disertacija.  O knjizi su govorile doc. Bernisa Puriš i doc. Edisa Gazetić, dok je moderatorica bila Sanja Dukić. Knjiga „Jezik u bosanskohercegovačkim dramama“ autorice Amele Šehović, zamišljena je, postavljena i realizirana kao sociolingvistička rasprava o međusobnom prožimanju i uvjetovanosti jezičkih i sociokulturnih fenomena i kategorija o čemu nam je više govorila doc. Bernisa Puriš. - Težište knjige usmjereno je na proučavanje jezičkih sredstava kojima se ostvaruju lične, rodne i etničke dihotomije. Posebna vrijednost ovakvih proučavanja leži u tome što ona daju poticaj kritičkome promišljanju pitanja o prevazilaženju društvenih dihotomija- i ličnih, i rodnih, i etničkih. Ono što je veoma važno i što zaslužuje respekt prema ovoj naučnoj studiji jeste to što ona ukazuje na put promjene nabolje, što daje, zapravo, poticaj tome da se negativni sistemi uvjerenja o Drugome, realizirani u jeziku, zamijene njihovim pozitivnim jezičkim realizacijama, jer samo tako (pozitivno) osnažen jezik može pomoći prevladavnju svakovrsnih društvenih podjela, kazala je jedna od promotorica Bernisa Puriš.  O samom konceptu knjige “Jezik u bosanskohercegovačkim dramama“ upoznala nas je doc. Edisa Gazetić. - Autorica se u svojoj knjizi bavi kulturnim stereotipima koji degradiraju ženski subjekt i moguće ih je detektirati i u svakodnevnoj komunikaciji u suvremenom dobu. U knjizi je prikazana pozicija žene u dramama koja izlazi iz okvira same drame, riječi su doc. Gazetić. Na kraju prisutnima se obratila i sama autorica Amela Šehović kazavši nešto više o svojoj knjizi i njenom značaju. - Knjiga daje opće naznake o jeziku u dramama, koji zatim dovodi u vezu s razgovornim jezikom, što je svakako vrijedan doprinos provedenoga istraživanja. U glavnim dijelovima rukopisa pristupa se analizi sociolingvističkih fenomena obraćanja (oslovljavanja), leksičkih promjena uzrokovanih društvenim promjenama, te suodnosa kategorije jezika i kategorija roda, moći i identiteta. Posebnu vrijednost ovom rukopisu daje činjenica što je on rezultat prvog ozbiljnijeg istraživanja književnoumjetničkih (dramskih) tekstova iz sociolingvističke perspektive, te će kao takav zasigurno biti vrijedan doprinos nastavi iz predmeta Sociolingvistika na matičnom odsjeku i svim drugim srodnim odsjecima i fakultetima, riječi su Amele Šehović, vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Priredio(la): NUB „Derviš Sušić“ Tuzla |