TUZLARIJE - KULTURAPromovisana knjiga ˝Merdžan-kaduna˝ Male priče o velikim ljudima U organizaciji Centra za turski jezik i kulturu "Levent" Tuzla sinoć je u Bosanskom kulturnom centru upriličena promocija knjige "Merdžan-kaduna", autora Mirsada Mirze Sinanovića. Promotor knjige bio je prof. dr. Džemaludin Latić.  Knjiga "Merdžan-kaduna" rezultat je dugog istraživanja bosansko-hercegovačke povijesti. Obuhvata ličnosti velikana iz osmanskog perioda, koje su svojim životima i djelovanjem slale moralne poruke i pouke, poput Hasana Kaimije, Gazi Husrev-bega, Žutog Hafiza, Šejha Juje, Bašeskije, Ilhamije...  - Knjiga je uslovno podijeljena na tri dijela. Prvi dio su literarne priče iz života ličnosti koje sam oživio. Drugi dio je registrator koji opisuje šta su ti ljudi zaista bili u historijskom okviru, a treći dio čini rječnik nepoznatih riječi, kojih ima mnogo - pojasnio je autor. Naglasio je da ga je na pisanje ove knjige inspirisalo to što se kulturna baština u BiH polako zaboravlja naglasivši da je znanje najbolji kapital za današnje, ali i za sve buduće generacije. Džemaludin Latić je rekao da je Bosna dala velike umjetnike prozne književnosti, koji hodočaste u prošlost.  - I to bi bilo sve u redu da oni hodočasteći u prošlost ovih pet stoljeća osmanske vladavine, intezivnog kulturnog i duhovnog života, ne podcjenjuju na taj način da su život ili zanemarili ili od njega napravili takozvanu "Prokletu avliju". Ne mislim samo na Ivu Andrića nego na gotovo sve pisce, čak i bošnjačke, koji od pet stotina godina života u osmanskom carstvu, prave prostor fermana, surguna, katil fermana, mržnje, ubijanja... Zato je knjiga Mirsada Sinanovića važna - rekao je Latić. Dodao je da autor kroz ovu knjigu hodočasti u prošlost ali sa drugačijom namjerom, zaobilazeći Ivu Andrića i ostale pisce. "Oni kao da ne postoje. On je prišao sa velikom ljubavlju pa i sa istinom prema toj prošlosti. On u svojoj knjizi oživljava likove o kojima smo mi možda i ponešto znali. Tu će te naći Mejliju, koji je vjerovatno najveći pjesnik Bosne, a za koga čak i mnogi bošnjački pisci i pjesnici ne znaju, a on je ušao u antologiju svjetske epitafske književnosti. Zatim oživljava Gazi-Husrev bega, pa Merdžan-kadunu, ženu koja predstavlja generacije naših hanuma koje su svašta trpjele da bi održale porodice. On odaje počast bosanskoj ženi". Knjiga je pisana jednim lijepim starim bosanskim jezikom koji se zaboravlja i zbog toga ima veliku vrijednost. S.P. |