TUZLARIJE - KULTURA

20.09.2005.
Dani Evropskog naslijeđa u Bosanskom kultrunom centru Tuzla
Otvorena izložba o razvoju poštanskog saobraćaja u BiH


Mr.Izet Šabotić
Autori ove veoma interesantne izložbe su magistar Izet Šabotić (direktor JU Arhiv Tuzlanskog kantona), Sejdalija Gušić, Ešefa Begović, Samija Sarić i Omer Bajić uz saradnju JU Arhiv Tuzlanskog kantona i Istorijski arhiv Sarajevo.

Izložba je, kako je Izet Šabotić, jedan od autora naveo, je napravljena da pokaže da korijeni poštanskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i širem tuzlanskom području sežu od najstarijih vremena, ali i da je pošta bila veoma važna privredna i kulturna grana sa posebnom ulogom i značajem u burnoj prošlosti Bosne i Hercegovine.
Zanimljive arhivske činjenice, kao meritorni izvorni podaci, prezentirani na tridesetak panoa, pružaju nam raznovrsne i bogate informacije na osnovu kojih je mogućno bar djelimično sagledati razvoj poštanskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i širem tuzlanskom području.

Riječ je, kako je naveo Sejdalija Gušić (Pošta Sarajevo), o bitnim detaljima iz prošlosti poštanskog saobraćaja, u vezi sa otvaranjem prvih pošta, uspostave prvih poštanskih linija, te korištenje poštanskih markica i žigova/pečata.

Izložba Razvoj poštanskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na šire tuzlansko područje ima svoju vrijednost i originalnost izložbenih podataka, svaki na svoj način potvrđuju činjenicu značaja i uloge poštanskog saobraćaja u cjelokupnom društvenom, privrednom i kulturnom razvoju države i društva.

Istorijski gledano, područje Bosne i Hercegovine uvijek je bilo interesantno za njeno okruženje, a pošto je kroz Bosnu i Hercegovinu bio najkraći put prema istoku, razvojem trgovine i kulturnih potreba počele su se i stvarati i utvrđivati određeni pravci za prenos pisama. Dolaskom Osmanskog carstva, te osnivanjem prvog Osmanskog Ministarstva pošta, uređuju se pošte u Sarajevu potom u Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Travniku i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Prema Bosni kao najisturenijoj osmanskoj provinciji u Evropi, poštanska veza je išla u nekoliko pravaca (Sarajevo-Višegrad-Novi Pazar-Istanbul, Sarajevo-Bosanski Brod, Sarajevo-Travnik, Sarajevo-Livno, Sarajevo-Mostar i Sarajevo-Kladanj-Tuzla).
U tom periodu pošta se prenosila putem tatara, surudžija (služitelja) i zaptija (žandara) Dolaskom Austro-Ugarskog carstva te pošte se malo modernizuju i polako uvode telegrafske linije, kazao je profesor historije/povijesti na Odsijeku historije (Filozofski fakultet, Tuzla) Azem Kožar.

Sve to skupa čini sastavni dio kulturne baštine našeg i evropskog naslijeđa i ima za cilj promociju svijesti o veoma bitnom pitanju komunikacija.





Samir Mujakić

Osmrtnicama ba smrtovnice