TUZLARIJE - KULTURAZavršeni Književni susreti Cum grano salis 2018: Nagradu Meša Selimović dobio Semezdin Mehmedinović Na ovogodišnjim Književnim susretima na prigodan način obilježene su godišnjice rođenja Miroslava Krleže, Alekse Šantića, Antuna Branka Šimića, Muse Ćazima Ćatića, Ćamila Sijarića. Glumci Narodnog pozorišta Tuzla, te kompozitor i izvođač Denis Hadžić, na posebno lijep način, pjesmom, stihovima i glumom prisjetili su se ovih značajnih pisaca.  U svom uvodom obraćanju gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, istakao je značaj Književnih susreta kao mogućnost da se na jednom mjestu sretnu pisci iz regiona, a ujedno Tuzlaci imaju priliku da ih upoznaju i prisustvuju promocijama knjiga i drugim književnim događajima. - Želimo da se ne zaboravi ni jedan veliki pisac. Ovdje su svi podobni. Kada smo osnivali Književne susrete htjeli smo dati priliku savremenim piscima da promoviraju svoje knjige. Htjeli smo dati priliku građanima Tuzle da upoznaju pisce. Htjeli smo omogućiti velikim piscima regije da se ovdje sretnu i druže. Od onoga što smo htjeli, ostvareno je mnogo. Danas je Nagrada Meša Selimović jedna od najuglednijih na prostorima Zapadnog Balkana. Najbolji roman objavljen u 2017. godini na govornom području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je "Me´med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića.   Tako je odlučio žiri u sastavu: Faruk Šehić, Adisa Bašić, Mirjana Đurđević, Andrej Nikolaidis i Branko Čegec. Nakon dobijene nagrade Semezdin Mehmedinović je rekao: - Dolazio sam ovdje. Bio s druge strane, kao sam član žirija. Ja se sjećam da je ovdje, na ovome mjestu, prije 10 godina, Mirko Kovač dobio nagradu. Mirko Kovač je jedan od naših najboljih pisaca 20 stoljeća. Raduje me da mogu nešto reći sa ove pozornice. Spadam u vrstu pisaca koji pišu vrlo lične knjige. Pišem samo onda kada mi se dogode važne stvari u životu, problem s tim knjigama je što one uvijek tretiraju tragične događaje. I ova knjiga, koja je nagrađena, govori o nekoliko ličnih tragedija. Iskreno govoreći, ja bih volio da se to nije dogodilo. Drugim riječima bio bih sretan da je nisam napisao. Nagrada mi je velika satisfakcija kao čovjeku. Bio bih vrlo sretan da su dva lika, dva ključna lika iz knjige ovdje jer bi se oni radovali.  Nakon proglašenja najboljeg romana predsjednik žirija Faruk Šehić pročitao je obrazloženje: Roman "Me´med, crvena bandana i pahuljica" pisan je u fragmentalnoj prozi i podijeljen na tri tematske cjeline, u najboljem smislu potvrđuje frazu iz govornog jezika koja kaže da život piše romane jer se radi o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar, te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranata u današnjem SAD-u. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja pun proživljene mudrosti. Malo je knjiga koje u sebi sadrže tako iskren prikaz ljubavi između dvoje ljudi u zrelom dobu. Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo. Semezdin Mehmedinović romanom "Me´med, crvena bandana i pahuljica" vraća vjeru u dobru literaturu, ona koja zabavlja čitaoce, liječi ga i osvjetljava mračnu zbilju današnjice. Poslije prve selekcije u uži izbor za Nagradu Meša Selimović nominirani su romani "Me´med, crvena bandana i pahuljica" Semezdin Mehmedinović, "Luzitanija" Dejan Atanacković, "Crvena voda" Jurica Pavičić, "Sunce ovog dana" Vladimir Pištalo i "Calypso" Ognjen Spahić.  Riječ je o najboljim romanima izdatim prošle godine u zemljama regiona, te su svakako vrijedni za čitanje i dobra preporuka za sve ljubitelje pisane riječi. Autoru najboljeg romana objavljenog u 2017. godini gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović dodojelio je skulpturu "Mastionica i pero", autora Pere Jelisića, tuzlanskog skulptora, te prigodnu novčanu nagradu.  Dosadašnji dobitnici nagrade "Meša Selimović" su: Marinko Koščec – "Netko drugi" (Hrvatska) 2002 Irfan Horozović - "Shakespeare u Dar es Salaamu" (BiH) 2003. Ivica Đikić - "Cirkus Columbia" (Hrvatska) 2004 Ognjen Spahić - "Hansenova djeca" (Crna Gora) – 2005 Sanja Domazet - "Ko plače" (Srbija) 2006 Miljenko Jergović - "Ruta Tannenbaum" (BiH) 2007 Mirko Kovač – "Grad u zrcalu" (Hrvatska) 2008 Bekim Sejranović- "Nigdje, niotkuda" (Hrvatska) 2009 Mirjana Đurđević - "Kaja, Beograd i dobri Amerikanac" (Srbija) 2010 Ludwig Bauer -"Zavičaj, zaborav" (Hrvatska) 2011 Faruk Šehić - "Knjiga o Uni" (BiH) 2012 Milorad Popović- "Karnera" (Crna Gora) 2013 Ivan Lovrenović - "Nestali u stoljeću" (Bosna i Hercegovina) 2014 Filip David - "Kuća sjećanja i zaborava" (Srbija) 2015 Slobodan Šnajder - "Doba mjedi (Hrvatska) 2016. Andrej Nikolaidis - "Mađarska rečenica" (Crna Gora) 2017.  Svečanost dodjele nagrade održana je u večeras u Narodnom pozorištu Tuzla. S.M. |