TUZLARIJE - KULTURAPovodom Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina Dana, 18. aprila 1982. godine na simpoziju ICOMOS-a (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline) u Tunisu je preporučeno da se zajednički na međunarodnom nivou obilježava Dan spomenika i spomeničkih cjelina. Ovaj prijedlog je odobren i od strane UNESCO-a, koji je na 22. Generalnoj konferenciji u novembru 1983. godine predložio da države članice ovaj dan obilježavaju kao Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina. Ovaj dan se tradicionalno naziva Svjetskim danom naslijeđa – World Heritage Day. Ustanova koja se bavi ovom problematikom na Tuzlanskom kantonu je JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona. Odlukom Skupštine Opštine Tuzla od 31. marta 1983. godine osnovana je Radna organizacija Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa u Tuzli. U članu 4. Odluke o osnivanju stoji da je djelatnost Radne organizacije u osnivanju istraživanje i evidentiranje nepokretnih i pokretnih dobara za koje se pretpostavlja da su od posebnog značaja za kulturu i historiju. Republički komitet za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine svojim rješenjem od 12. 09. 1984. godine potvrđuje osnivanje Zavoda pod nazivom Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Tuzla sa sjedištem u Tuzli. Početak rada Zavoda bio je vezan za istraživanje i evidentiranje nepokretnih i pokretnih dobara na području općine Tuzla. Međutim, krajem 80-tih godina XX stoljeća, potpisivanjem ugovora s općinama, preuzima nadležnost nad zaštitom i korištenjem naslijeđa na području sjeveroistočne Bosne. Tada su urađeni značajni elaborati o kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu s prijedlozima za zaštitu naslijeđa za općine Živinice, Tuzlu, Kladanj, Zvornik i Lopare. Zakonom o preuzimanju prava i obaveza osnivača prema Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla kojeg je Skupština Tuzlanskog kantona usvojila 21. juna 2000. godine, Zavod je proglašen ustanovom od kantonalnog značaja: «Zavod je javna ustanova koja obavlja djelatnost od posebnog interesa za Kanton». Shodno Zakonu, djelatnost Zavoda je: Zaštita kulturnih dobara, prirodnih i drugih znamenitosti; rad povijesnih mjesta i građevina te sličnih znamenitosti za posjetitelje; djelatnost botaničkih i zooloških vrtova i prirodnih rezervata; istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim i humanističkim znanostima, izdavačka djelatnost i drugo.
Na Tuzlanskom kantonu su do danas proglašena 54. dobra naslijeđa nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Neka od najznačajnijih su Stari grad u Gradačcu, Stari grad u Srebreniku, Saborni hram sa pokretnim naslijeđem u Tuzli, prirodno-graditeljska cjelina Pravoslavna crkva sa starim hrastom u Požarnici, Džindijska džamija u Tuzli, Stara džamija u Tuholju, općina Kladanj, prirodno-graditeljska cjelina: Stara drvena džamija u Priluku, Grad Živinice, Stećak Božićka Banovića u Banovićima, Katolička crkva sa župnom kućom u Lukavcu. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kuman (Olovci), općina Kladanj, osim što je nacionalni spomenik nalazi se i na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
Pored toga, u registrima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK je upisano 733 dobara kulturno-historijskog i 150 dobara prirodnog naslijeđa svih vrsta i kategorija. Ovom prilikom izdvajamo samo dio: Barutana (utvrda) na Gradini u Tuzli, Barutana u Gornjoj Tuzli, Čaršijska (Hadži Hasanova) džamija u Tuzli, prirodno-graditeljska cjelina: Stari grad u Teočaku, Stari hrast (memorijalno stablo) kod glavne autobusne stanice u Tuzli, Hajdučka pećina na Djedinskoj planini u Živinicama, nekropola stećaka na lokalitetu Toliša (Noćajevići), općina Kladanj, ambijentalna cjelina Staro gradsko jezgro Lukavca, Bijela(Ahmet-pašina)džamija u Gračanici, džamija u Tarevu, općina Kladanj, Djevojačka pećina u Kladnju, jezero Humci, općina Čelić, Kapetanovića mezarje u Gradačcu, mezarje u Tulovićima, Banovići, nekropola stećaka na lok. Sječa, općina Sapna, više spomen-obilježja antifašizma iz perioda 1941-1945 i 1992-1995. godine te mnoga druga dobra kulturno-historijskog, arheološkog, graditeljskog, etnološkog, nematerijalnog i prirodnog naslijeđa. Konkretna i adekvatna zaštita i sanacija mnogih od navedenih dobara bit će moguća jedino usvajanjem Zakona o zaštiti kulturne baštine Tuzlanskog kantona. Povodom 18. aprila, Međunarodnog Dana naslijeđa, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK je 2019. godine organizovao manifestaciju Dani naslijeđa Tuzlanskog kantona, u okviru koje su predstavljene neke aktivnosti iz rada Zavoda, uključujući promociju izdanja, među kojima su: časopis „Baština sjeveroistočne Bosne“, edicija „Monumenta Srebrenica“, radionica o rekognosciranju i dokumentovanju naslijeđa, izložba „Nacionalni spomenici BiH na području TK“ na Trgu slobode u Tuzli, i drugo. U istom periodu Zavod je uspješno organizovao prvu fazu stručnih radova na zaštiti i sanaciji nekropole stećaka „Stare kuće“ u Breškama kod Tuzle.  Ove godine, zbog poznate situacije uzrokovane pandemijom COVID-19, Zavod nije u mogućnosti upriličiti manifestaciju javnog karaktera, ali je tim povodom pripremio mnoge multimedijalne sadržaje koji su dostupni na web stranici Zavoda www.bastina.ba i facebook stranici „Baština Tuzlanskog kantona“. |
