TUZLARIJE - KULTURAU NUB „Derviš Sušić“ Tuzla održano stručno predavanje za bibliotekare Profesorice sa Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke, dr. Senada Dizdar i dr. Lejla Kodrić Zaimović, održale su jučer stručno predavanje iz oblasti informacijskih nauka. U sali Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla, okupili su se ljudi iz struke, razgovarali o smjernicama razvoja biblioteka i srodnih ustanova, kao i izazovima novog doba.  U prvom djelu današnjeg skupa održana su predavanja prof.dr. Senade Dizdar „Informacijska pismenost i visokoškolske biblioteke“ i prof.dr. Lejle Kodrić Zaimović „Biblioteke i informacijske nauke Bosne i Hercegovine: Akademski, strukovni i zakonodavni okvir i perspektive razvoja“. Skup je moderirala mr.sc. Enisa Žunić, koja je predstavila gošće i njihov značaj za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini. Profesorica Dizdar je govorila o bibliotekama kao mjestima na kojima se razvija nova vrsta pismenosti. Bibliotekari imaju zadatak da se prilagođavaju korisniku i njegovim potrebama, da se prilagode digitalnom okruženju i tako postanu mjesta sa kojih se upravlja znanjem. Da bi se razvijala, informacijska pismenost se treba provoditi od najranije dobi. Samo tako ćemo odgajati generacije za društvo znanja. Profesorica Kodrić Zaimović je u svom izlaganju govorila o statusu kulturnih / informacijskih / baštinskih profesija, koje se u zakonskim aktima vode kao važne. U realnosti su stvari znatno drugačije. Ove profesije su nejake, ekonomski i politički neuticajne i zbog toga marginalizirane. U odnosu na srodne baštinske profesije, muzeologe i ahriviste, bibliotekari imaju malo bolji status - najranije su uspostavili temelje svog profesionalnog identiteta i sistem formalnog obrazovanja. Za razliku od njih, arhivistika i muzeologija su shvaćene kao pomoćne discipline, nemaju svoje zasebne studije i izučavaju se u okviru predmeta na drugim studijskim odsjecima. S obzirom na to da svi zajedno čine čuvare baštine, stvara se potreba razvoja okvirnih informacijskih nauka, pri čemu bi arhivistika i muzeologija bile dio zajedničkih studija informatičkih nauka.  Drugi dio skupa je bio posvećen promociji knjiga prof.dr. Lejle Kodrić Zaimović: „Baštinske studije“ i „Biblioteka i grad: Studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“. Promotorica prof.dr. Senada Dizdar je naglasila da su obje knjige bitne za ono što je postdigitalna kultura. Govoreći o „Baštinskim studijama“, promotorica Dizdar kaže da se digitalni život tradicionalne građe transformirao i knjiga govori o vrstama života koje je ta građa imala ovim razvojem. To donosi promjene u unutarsektorske servise: kako djelovati u promijenjenoj sredini, ka promijenjenim korisnicima koji se ponašaju poput Google-a – žele „sve odmah“. - Ovo su studije, nisu analize, što nam omogućava da i mi otvorimo priču o nekim tekstovima i da propitujemo koliko smo mi sami u mogućnosti suprotstaviti se konkurentskim institucijama koje se bave diseminacijom znanja. Mi trebamo biti oni koji premoštavaju digitalni jaz – zaključuje profesorica Dizdar. Knjiga „Baštinske studije“ dobila je i nagradu za najbolju naučnu knjigu u kategoriji društvenih i prirodnih nauka na nedavno održanom 32. internacionalnom sajmu knjiga u Sarajevu Autorica knjiga je navela da je cilj pisanja „Biblioteke i grada“ bio osigurati kontinuitet biblioteka, dok je cilj „Baštinskih studija“ bio povezivanje svih onih koji se bave očuvanjem baštine. Današnje stručno predavanje i promocija knjiga, organizovane su u okviru manifestacije Mjesec knjige, i dio su aktivnosti Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla, kojima se radi na kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, kako bi spremno odgovorili izazovima novog doba. S.D. |