Roman "Ne dao Bog većeg zla" simpatična je priča o odrastanju u zanimljivo vrijeme. Presjek života pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji.
Kroz priču dječaka Siniše, oni koji nisu u tom vremenu živjeli, mogu dobro da osjete kako je to sve izgledalo. Tribusom se tek djelimično dotiče političke situacije, u fokusu je život Siniše od dječačog do studenskog doba.
Siniša Ančić živi sa roditeljima, sestrom, bakom i ujakom. Svako je za sebe zanimljiv. Njihovi dijalozi, razne situacije u porodici, opisani su sa puno humora, tako da čitanje ovog romana opušta i veseli.
U to vrijeme bunt je bio pustiti kosu, duga kosa bila je razlog sukoba sa roditeljima i nastavnicima, slično je bilo i sa pojavom farmerki, koje su bile skupe, a za dobre se išlo u Trst. Tajno se pratila svjetska muzička scena, pravile gitare i pojačala. Zbog popularnosti kod djevojka mnogi su nastojali da se bave muzikom.
Dijelovi iz knjige:
(...)
Kao u cijelom svijetu, tako i u mom roditeljskom domu prva polovica šezdesetih godina bila je vrijeme borbe za građanska prava, demokraciju i uopće visok stupanj osobne slobode. Sustavom ucjena, cjenkanja oko ocjena, presedana, a ponajviše zbog sposobnosti oca i majke da se posvađaju oko nejbeznačajnijih stvari, ja sam uspio izboriti mnoge stvari koje su bitno izmjenile moj izgled i satus, tako da sam veoma brzo samom sebi djelovao starije, ozbiljnije i odgovornije (...)
(...) – Pa kad čovjek umre, onda mu je uglavnom svejedno...
- Što bi mu bilo svejedno! – prekorila me kao zadnjeg bešćutnog pragmatika i materijalistu.
- Svako ko drži do sebe mora osigurati pristojno grobište! Umrla bih od stida kada bi me zakopali tamo dolje kod ograde. (...)
(...) U gimnaziju sam krenuo one godine kada su ubili Kenedyja, onog starijeg koji je furao s Marilyn Monroe, ako to nisu radila obojica. Zapravo, prvo sam upisao gimnaziju, pa su zatim ubili njega, ali to, časna riječ, nije ni u kakvoj vezi, osim što se na taj način lakše pamte godine, odnosno osobna iskustva. (...)
Goran Tribusom (1948) jedan je od najčitanijih hrvatskih proznih pisaca i scenarista. Napisao je 24 romana, 9 zbirki priča, tu su i autobiografski zapisi, te scenariji za pet igranih filmova. Višestruko nagrađivan, živi i radi u Zagrebu.
S.M.
