Na Visokoškolskoj ustanovi FINra u Tuzli danas je završen dvodnevni 9. Međunarodni simpozij na temu “Novo normalno doba u finansijsko-računovodstvenoj i menadžerskoj profesiji”. Prezentirano je 30 radova predavača, uglednih profesora i istaknutih stručnjaka iz prakse iz BiH, SAD, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore.
Bilo je riječi na koje je sve načine pandemija prouzrokovana korona-virusom uticala na finansijski sektor i kako su institucije, preduzeća i općenito društvo odgovorili na krizu.
Tokom dva dana Simpozija, bilo je riječi o uticaju pandemije COVID19 na poslovne performanse kompanija u Federaciji BiH, izazovima “novog” finansijskog menadžmenta, ograničenjima mentarnog sistema Bosne i Hercegovine u kriznim situacijama te efektima revizije u eri pandemije s osvrtom na pranje novca.
Također bilo je riječi i o uticaju digitalizacije na kvalitet visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, koracima u digitalizaciji javne uprave, te elektronskim servisima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Na zatvaranju Simpozija doneseno je niz zaključaka i preporuka. Između ostalog zaključeno je da finansijsko okruženje u Bosni i Hercegovini, unatoč krizi, zadržalo je zadovoljavajući stepen stabilnosti, najprije radi djelovanja Centralne banke BiH u okvirima aranžmana valutnog odbora. Naglašeno da je za veći priliv direktnih stranih investicija neophodno unaprijediti sigurnost političkog i ekonomskog ambijenta, te smanjiti percepciju rizika zemlje. Posebno je istaknuta čvrsta relacija između ulaganja u obrazovanje i istraživanje i nivoa direktnih stranih investicija.
Skrenuta je pažnja na neophodnost promjene paradigme interne revizije sa statične i usmjerene na prošlost, na dinamičnu i agilnu funkciju usmjerenu budućnosti. Sa Simpozija je poručeno i da zaduživanje, kao metod stimulacije ekonomije treba koristiti oprezno, da u bankarskom sektoru treba revidirati modele i parametre ocjene kreditne sposobnosti, a u poslovnom i finansijskom sektoru treba uvoditi i dalje razvijati sisteme upravljanja rizikom. Vrijeme krize treba iskoristiti i kako bi se unaprijedilo korištenje informacionih tehnologija u poslovanju, poručeno je danas iz Tuzle.
Interes za ovogodišnji Međunarodni simpozij “Novo normalno doba u finansijsko-računovodstvenoj i menadžerskoj profesiji” koji je organizovala edukativno-konsultativna kuća Finconsult, u saradnji s Visokoškolskom ustanovom FINra Tuzla, bio je izuzetno veliki. Zbog potrebe poštivanja mjera prevencije zaraze korona-virusom značajan dio Simpozija realizovan je online putem ZOOM platforme. Time je FINra još jednom potvrdila i svoje kapacitete i spremnost za prilagođavanje rada u specifičnim uslovima.
Svi radovi sa 9. Međunarodnog simpozija objavljeni su u Zborniku radova, koji broji 38 članaka, sa 680 stranica A-4 formata. Prezentacije su dostupne na web stranicama: www.finconsult.ba i www.finra.edu.ba. Zaključci i poruke Simpozija u prilogu.
ZAKLJUČCI I PORUKE SA 9. MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA
Na Visokoškolskoj ustanovi FINra u Tuzli 23. i 24.09.2021. godine, uspješno je održan 9. Međunarodni simpozij na temu “Novo normalno doba u finansijsko-računovodstvenoj i menadžerskoj profesiji”. Organizator Simpozija je edukativno-konsultantska kuća FINconsult, a suorganizator Visokoškolska ustanova FINra Tuzla.
Na Simpoziju su donešeni sljedeći zaključci i poruke:
1. Finansijsko okruženje u Bosni i Hercegovini, unatoč krizi, zadržalo je zadovoljavajući stepen stabilnosti, najprije usljed djelovanja Centralne banke BiH u okvirima aranžmana valutnog odbora. Bankarski sektor je očuvao likvidnost ekonomije, uz značajna sredstva iznad nivoa obaveznih rezervi. Iako sredstva iznad obaveznih rezervi predstavljaju značajan potencijal za kreditiranje privrede (bilo iz primarne emisije ili kroz komercijalne kredite), mobilizaciju ovih sredstava treba posmatrati u kontekstu očuvanja makrofinansijske stabilnosti, prvenstveno kontrole inflacije.
2. Privredna društva u Federaciji BiH su podnijela znatan udar mjera borbe protiv pandemije COVID-19, gdje su najveće posljedice pretrpili sektori turizma, ugostiteljstva, zatim trgovine i saobraćaja, dok su IT sektor, proizvodnja hrane i finansijske usluge ostvarili pozitivne trendove poslovnih performansi. Iznesena je teza da, bez obzira na apsolutni gubitak prihoda, kriza ipak nije imala strukturnu prirodu, te je zaključeno da je neophodno potaknuti reforme, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, upravo slijedom naučenih pouka iz kriznog vremena.
3. Menadžment i finansijski menadžment malih i srednjih kompanija pokazao je najviši stepen fleksibilnosti u krizi, dok su velike kompanije pretrpile najznačajniji udar. Slijedom ovog zapažanja, potrebno je da finansijski menadžment posebnu pažnju usmjeri na upravljanju potraživanja od kupaca, u pogledu uspostave rigidnijih kreditnih standarda i sadržajnije kreditne analize potencijalnih kupaca. Poseban izazov finansijskog menadžmenta odnosi se na sve prisutniji cyber kriminal, gdje je neophodno sticanje znanja i vještina u oblasti korištenja informacijsko – komunakcijskih tehnologija, kako bi se preduprijedile štetne posljedice cyber kriminala. Također poseban izazov za finansijski menadžment je upravljanje očuvanjem likvidnosti kompanije u ovom kriznom periodu. Naglašava se potreba planiranja priliva i odliva novca kako u dužim tako i u kraćim vremenskim periodima.
4. Naglašeno je da za veći priliv direktnih stranih investicija neophodno unaprijediti sigurnost političkog i ekonomskog ambijenta, te smanjiti percepciju rizika zemlje. Posebno je istaknuta čvrsta relacija između ulaganja u obrazovanje i istraživanje i nivoa direktnih stranih investicija. Mala ekonomija, poput naše, atraktivnost za strane investitore treba graditi u kreativnim industrijama, prije nego u radno intenzivnim.
5. Naglašen je značaj računovodstvene profesije u kriznom periodu, posebno se referirajući na etičnost i profesionalni integritet računovođa. Predstavljene su novine u računovodstvenom tretmanu promjena u poslovanju, uzrokovanih krizom, na koje računovodstveni profesionalci moraju obratiti posebnu pažnju.
6. Skrenuta je pažnja na neophodnost promjene paradigme interne revizije sa statične i usmjerene na prošlost, na dinamičnu i agilnu funkciju usmjerenu budućnosti. Naglašena je uloga koju interna revizija treba imati u upravljanju složenim poslovnim rizicima kompanija.
7. Posebna pažnja je posvećena poslovima i zadacima revizije i forenzičkog računovodstva u detekciji i sprečavanju korporativnih prevara, općeg i kibernetičkog kriminala, kao ključnih generatora operativnog rizika, gubitaka i propadanja kompanija.
