Tokom mjeseca novembra nastoji se podići svijest o važnosti muškog zdravlja i zdravstevnim problemima ove populacije. Cilj je ukazati na važnost preventivnih pregleda i ohrabrenja muškaraca da razgovaraju o ovoj važnoj temi.
Rak prostate je među vodećim malignim oboljenjima kod muškaraca. Prema podacima GLOBOCAN-a iz 2020. godine otkriveno je 1.414.259 novih slučajeva raka prostate u svijetu a život je izgubilo 375.504 muškaraca. Rak prostate je prema ovim podacima na drugom mjestu po incidenci a peti kao uzrok smrti muškaraca širom svijeta.
Prema dostavljenim prijavama oboljelih od maligne neoplazme, na području Tuzlanskog kantona u 2020. godini, rak prostate se nalazio na drugom mjestu sa učešćem od 11,64% u strukturi ukupnog broja novootkrivenih malignih neoplazmi.
Rizik od raka prostate raste sa godinama i najčešće se dijagnosticira kod muškaraca starijih od 50 godina. Takođe je češći kod muškaraca koji imaju historiju raka prostate u porodici, kod muškaraca koji su imali češće spolne infekcije i hronični prostatitis. U genezi mnogih oboljenja, pa i kod raka prostate, značajan faktor je stil života. Obično se nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola i duhana i manjak fizičke aktivnosti kumulativno negativno odražavaju na zdravstveno stanje.
Rak prostate nema značajniju simptomatologiju u ranim stadijima. Sa godinama se počinju javljati određeni simptomi vezani za mokrenje o kojima muškarci nerado pričaju. Najčešće je riječ o dobroćudnim promjenama kao što je uvećanje prostate i obično se javlja:
- otežano uspostavljanje mokrenja
- učestalo mokrenje, posebno noću
- osjećaj da se mokrećna bešika nije ispraznila poslije mokrenja
- isprekidan mlaz prilikom mokrenja
- erektilna disfunkcija.
Svakako bi navedene simptome trebalo ublažiti ili otkloniti za bolji kvalitet života i eliminisati sumnju razvoja nekog oboljenja. Međutim, ako se jave i sljedeći simptomi, mogu alamirati na razvoj ozbiljnijeg oboljenja prostate pa i malignog oboljenja:
- krv u mokreći i sjemenoj tekućini
- konstantna bol u karlici i leđima
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
Urološki pregled treba obaviti iza 45. godine i ponoviti ga svake tri godine. Poželjno je obaviti pregled urina i krvi radi otkrivanja upalnih procesa i određivanje PSA (prostata specifični antigen) kao i digitorektalni pregled.
Skrining prostate bi se trebao provoditi kod populacije zdravih muškaraca iznad 50 godina života. Vrijednosti PSA su povećane kod upalnih promjena prostate ali i kod raka prostate. Ako se rak prostate otkrije rano, prije pojave metastaza, gotovo je potupno izlječiv.
Brinite o svom zdravlju, pričajte o svom zdravlju!
