Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike obavijestili su javnost da od sutra počinje ljetno računanje vremena. Dakle, ljetno računanje vremena počinje 27. marta 2020. godine u 2 ujutro pomjeranjem za jedan sat unaprijed. Na žalost onih koji vole da spavaju, u noći sa subote na nedjelju spavanje će biti kraće za jedan sat.
Prakticiranje pomicanja sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su mnoge države dosta dugo primjenjivale pomicanje sata.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor – ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Ljetno računanje vremena završava se posljednje nedjelje u oktobru.
Ljetno računanje vremena prvi spomenuo Franklin
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima "Pariških novina". No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku "Gubitak dnevnog svjetla", objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tokom dana. Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tokom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tokom Prvog svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tokom dana koristi danje svjetlo što je više moguće.
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine, uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata. Ljetno računanje vremena u bivšoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.
