Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine do sada je održao 41 sjednicu za tri i po godine mandata, od čega 28 redovnih i 13 hitnih što je skoro duplo manje nego u mandatu 2014. - 2018., kada je održano 75 sjednica, od čega 64 redovne i 11 hitnih.
Dakle, oni koje smo mi svojim glasovima poslali u parlamentarne klupe da rade u interesu građana i države smanjili su svoju radnu aktivnost za skoro 50 posto u odnosu na prethodni mandat, a plate su, pogađate, ostale iste. Razne privilegije poput odvojenih života također su ostale iste.
Nek je i 6.000 KM samo da je redovna
Jedino radno mjesto u državi gdje nerad nema apsolutno nikakav utjecaj na iznos plate. Možete apsolutno da prespavate kompletan mandat u klupama, ni marku nećete dobiti manje. Štaviše, možete biti i nagrađeni, pa ako napunite 65 godina, možete otići u penziju, primiti otpremninu od 30.000 KM i nastaviti primati platu.
Analizirali smo koji su to državni zastupnici prespavali aktuelni mandat. Njih čak pet za 3.5 godine mandata nije postavilo nijedno pitanje niti je uputilo barem jednu inicijativu.
Dragan Bogdanić i Nebojša Radmanović iz Kluba SNSD-a, Jakov Galić i Obren Petrović iz Srpskog kluba, te Mirsad Kukić iz PDA su zastupnici koji su ovaj mandat mirovali.
Halid Genjac i Nermin Mandra (SDA) imali su po jedno pitanje u ovom mandatu i nisu ponudili nijednu inicijativu. Darijana Filipović (HDZ) jedno pitanje je postavila u 2021. godini i jednu inicijativu imala je iste godine. Dragan Mektić (SDS) imao je tri pitanja, a inicijativa nije imao. Isti učinak kao i Mektić imali su i Safet Softić (SDA), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) i Ljubica Miljanović (SNSD). Mijo Matanović (HDZ) iEdin Mušić (SDA) imali su po četiri pitanja i također nisu imali inicijativa. Enver Bijedić (Klub DF-a) imao je dva pitanja i dvije inicijative, dok je Nada Mladina (SDP) imala pet pitanja i bez inicijativa.
Šemsudin Dedić (SDA) imao je četiri pitanja i dvije inicijative, a Snježana Novaković Bursać (SNSD) osam pitanja i bez inicijativa. Predrag Kožul (HDZ) imao je sedam pitanja i tri inicijative, Alma Čolo (SDA) imala je četiri pitanja i šest inicijativa, a Vlatko Glavaš (DF) šest pitanja i šest inicijativa.
Mira Pekić (PDP) u ovom mandatu je imala 10 pitanja i tri inicijative, a Dženan Đonlagić (DF) 12 pitanja i tri inicijative. Sanja Vulić (SNSD) imala je 12 pitanja ali bez inicijativa, dok je Mirko Šarović imao 13 pitanja i također bez inicijativa. Isti učinak kao i Šarović imala je i Borjana Krišto (HDZ). Nermin Nikšić (SDP) imao je 14 pitanja i jednu inicijativu, a Jasmin Emrić (NES) 19 pitanja i dvije inicijative.
Adil Osmanović (SDA) imao je 10 pitanja i šest inicijativa, dok je njegov stranački kolega Šemsudin Mehmedović imao 19 pitanja i šest inicijativa.
Zukan Helez (SDP) imao je 19 pitanja i jednu inicijativu, a Nikola Lovrinović (HDZ) 25 pitanja i dvije inicijative. Branislav Borenović (PDP) imao je 25 pitanja i pet inicijativa, dok je Nenad Nešić (DNS) imao 29 pitanja i dvije inicijative.
Denis Zvizdić (NiP) imao je šest pitanja i 16 inicijativa, Predrag Kojović (Naša stranka) 14 pitanja i 20 inicijativa, dok je Edita Đapo (SBB) imala 33 pitanja i 10 inicijativa.
Na kraju nam ostane grupa od pet zastupnika koja su imali trocifren broj postavljenih pitanja u ovom mandatu.
Mirjana Marinković Lepić (Naša stranka) 177 pitanja i 30 inicijativa, Saša Magazinović (SDP) 247 pitanja i osam inicijativa, Zlatan Begić (DF) 280 pitanja i sedam inicijativa, Damir Arnaut (Naša stranka) 196 pitanja i 38 inicijativa i Aida Baručija (Nezavisni blok) 258 pitanja i 26 inicijativa.
Ovo su zvanični podaci sa web stranice Parlamentarne skupštine BiH.
Da ne bude zabune, ne čine posao zastupnika samo pitanja i inicijative, ali mogu biti značajan pokazatelj glasačima koji su ove zastupnike poslali u Parlament, koliko se ispostavilo opravdanim što su im dali povjerenje.
O tome koliko građane zaista zanima pasivnost i nerad zastupnika koji, bez obzira radili ili ne, primaju od pet do šest hiljada maraka iz budžeta kojeg pune poreski obveznici, razgovarali smo s političkim analitičarem Adnanom Huskićem.
Narod ima bolju vlast nego što zaslužuje
“Potpuno je legitimno da pričamo o tome koliko je taj nerad moralan u ovakvoj situaciji i koliko je to neodgovorno prema građanima. Ali, moramo isto tako pogledati istini u oči pa reći sljedeće. Prva stvar je da ti ljudi, bez obzira što se tako ponašaju, od svojih stranaka neće doživjeti nikakvu kritiku. Druga stvar koju treba naglasiti jeste da i pored te javne kritike koju političari doživljavaju, to se ne može osjetiti na izbornim rezultatima njihovih stranaka, što mene dovodi do zaključka da je to prihvatljivo ponašanje. Niko od nas ne pokazuje na izborima da je to neprihvatljivo ponašanje. Te stranke će ponovo vladati i njihovi poslanici će ponovo sjediti u klupama. Te stranke imaju inkriminirane kadrove u svojim redovima i zbog njih nisu ni na koji način kažnjene na izborima”, ističe za Buku Huskić.
Iako je svjestan da je izbroni proces itekako faličan, da ima mnogo manipulacija i prevara, smatra kako to ne amnestira previše građane koji na izborima potvrđuju da su zadovoljni nakaradnim politikama.
“Ja ne znam šta mi više možemo postići našim upozorenjima ako ovo građani ne prate i ako se ovo ne reflektira na njihov odabir. Ovaj narod ne da ima vlast kakvu zaslužuje, već ima mnogo bolju nego što zaslužuje”, ogorčen je naš sagovornik.
Podvlači kako samo mali broj zastupnika sebe smatra direktno izabranim predstavnicima građana.
“U manjoj mjeri neki od njih to smatraju. To su ovi koji ozbiljnije shvataju svoj posao i odgovorniji su prema ljudima koji su ih poslali tamo i koji ih plaćaju u konačnici, ali većina njih su stranački likovi. Nema tu kvalitetne diskusije, nema tu pluralizma mišljenja. Velika većina u Predstavničkom domu je sama sebe svela na to da su nebitni. Vidite da se ništa ne debatuje u Parlamentu, sve se radi izvan Parlamenta. Neki kažu kako razgovore treba vratiti u Parlament. Ja mislim da ne treba, jer će ti ljudi svakako glasat onako kako im stranka naloži”, naglašava Huskić.
Na kraju konstatuje kako je jedina svijetla tačka aktuelnog saziva državnog Parlamenta rad Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.
Adem Džaferović
