Nakon rasta cijena energenata i svih životnih namirnica, na red je došao ogrev. I topla soba u BiH postala je luksuz. Što nije poremetila inflacija - jeste potražnja. Naša zemlja bogata šumama postala je primamljivo tržište. Povećani izvoz uzdrmao je domaće. Samo je pitanje ko će i hoće li ga zaštititi?
Priprema za novu grijnu sezonu uveliko je počela. I već na startu građani suočeni sa rastom cijena rezanog drveta, i to od 30 posto.
„Prošle godine metar iscijepanih drva bio je oko 90 maraka, a ove godine 125“, kaže Mujčin Likić, stanovnik Stupnog Dola
I njegov komšija Halid Likić grije se, kako kaže, penzionerski – drvima: „Ako nije džep dubok, neka peleta dalje od mene. Sin mi se grije na pelet, on zna kako mu je.
Jer - došlo je i do poskupljenja peleta kao ogrevnog sredstva. Ranije su građani za jednu tonu peleta morali izdvojiti od 300 do 350 maraka. Ove godine cijena je i preko 600 maraka.
U tržišnoj utakmici, gdje vlada zakon ponude i potražnje, domaći prodajni lanci također su suočeni sa problemom nabavke, ali i prodaje peleta.
„Naša je marža uvijek skoro jednaka, mi se prilagođavamo cijeni po kojoj smo nabavili pelet. Nije lako trgovati i raditi u ovim vremenima. Kad nešto nabavite i zaračunate svoju maržu, vrlo lako vam se može desiti da u sljedećem ciklusu sa svim novcima, sa tom nabavnom cijenom i tom maržom kojom se naplatili od kupaca, ne možete izaći na tržište“, navodi Mladen Perić, privrednik i predsjednik Skupštine Udruženja poslodavaca grada Zenica.
Oblovina kao osnovna sirovina nije znatno poskupjela, ali jesu gorivo, električna energija i ostali repromaterijal, što donekle može biti uzrok poskupljenja, ali u manjem procentu.
„Mi smo u prošloj godini samo 5 posto povećali cijenu svojih šumskodrvnih sortimenata, a do tada su drvoprerađivači, kada je u pitanju rezana građa, pelet i slično, uduplali cijene proizvoda“, tvrdi Jasmin Devedžić, direktor Javnog preduzeća ŠPD ZDK.
Rat u Ukrajini i poremećaji na evropskom tržištu stvorili su priliku za veći izvoz drvnih sortimenata dok viškovi nisu dovoljni da pokriju domaće tržište.
„Na evropskom tržištu, zbog nestašice koja kod njih vlada i manjka ponude, lakše prolazi skuplja cijena. Zbog bolje cijene naša privreda i sektor energetike i ogreva primarno su se okrenuli stranom tržištu“, objašnjava Muhamed Helać, predstavnik kompanije Drvosječa.
Samo u prošloj godini, iz naše zemlje izvezen je pelet vrijedan 22 miliona maraka. U prva četiri mjeseca ove, cifra iznosi 9,5 miliona maraka, a trenutno najveće tržište su Srbija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska. Izvoz za domaću ekonomiju je svakako poželjan, no šta učiniti kada se poremeti domaće tržište?
„Država bi trebala donijeti rigoroznije mjere da reguliše oblast. Ne smije ni jedne robe, pogotovo one koja se tiče energenata, da nedostaje u zemlji. To se može raditi kroz dodavanje taksi na izvoz, zabrane izvoza, ograničavanje izvoza“, ističe Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Helać dodaje kako samo na taj način - zabranom izvoza svih vidova ogreva, a ne samo peleta –mogu se domaćim potrošačima ponuditi dovoljne količine i pristupačne cijene.
Zbog aktuelne situacije, Vlada FBiH otišla je korak dalje: „Smatramo potrebnim da Vlada Federacije BiH zatraži od Vijeća ministara BiH da donese privremenu mjeru, odnosno odluku o privremenoj zabrani izvoza peleta iz Bosne i Hercegovine“.
Hoće li Vijeće ministara BiH pravovremeno reagovati s ciljem stabilizacije domaćeg tržišta, pitanje je čiji je odgovor u aktuelnoj političkoj situaciji nezahvalno prejudicirati. No, jedno je jasno, ukoliko trend rasta cijena na tržištu ogreva bude nastavljen, za građane Bosne i Hercegovine, uz stalne udare na novčanike, zime bi itekako moglo biti.
