Brojni učesnici ”Marša mira” u poslijepodnevnim satima u nedjelju stigli su u Potočare, gdje su u mezarju Memorijalnog centra odali počast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine.
Među njima je i Admira Golić iz Glogove, koja drugi put učestvuje u ”Maršu mira“.
”Put nije težak, s obzirom na put koji su prešli naši preci 1995. godine. Mi imamo mnogo više uslova i mnogo nam je lakše nego njima“, kazala je Golić.
Dodala je kako je kada je prvi put učestvovala bilo teško.
”Nije teško fizički koliko je teško psihički, kada znamo da moramo da pređemo put koji su oni prelazili u strahu da će im se nešto desiti i taj put neće preći kako treba preći. Bilo je teško, ali ni pola kao što je njima bilo”, dodala je Golić.
Nihad Šečić iz Doboj-juga učestvovao je u "Maršu mira" prvi put.
“Put je stotinu kilometara. Preći nije baš jednostavno, ali u poređenju s ljudima koji su ovo preživjeli pod pucnjima i patnjama, ovo je ništa“, rekao je Šečić.
Smatra kako treba čuvati kulturu sjećanja i namjerava i dalje učestvovati u ovoj manifestaciji.
Emir Gurda iz Olova na ”Maršu mira” učestvuje od 2016. godine.
“Put je jeste malo fizički naporan, ali nije to nešto, ne predstavlja neki problem“, rekao je Gurda.
Smatra kako treba nastavljati obilježavati i čuvati kulturu sjećanja.
Namjerava nastaviti učestvovati u ”Maršu mira” i u budućnosti.
"Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
"Marš mira" uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.
"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijevala je solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Učesnici "Marša mira" nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.
Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci još 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.
Salim Mustafić, rođen 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice, najmlađa je žrtva koja će ove godine biti ukopana. Imao je 16 godina u momentu kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine. Još dvojica maloljetnika koji su u času smrti imali po 17 godina Vahid Smajlović (1978) i Elvir Muminović (1978) naći će smiraj u mezarju MC Srebrenica – Potočari ove godine.
Najstarija žrtva koje će biti ukopana ove godine je Husejin Krdžić.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopana 6.671 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici.
