Služba za zapošljavanje TK
Na evidenciji nezaposlenih osoba u BiH nalazi se skoro 30 posto nekvalificiranih radnika, odnosno osoba koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to.
Prema posljednjim podacima iz maja ove godine od 360.511 nezaposlenih osoba na nivou BiH njih 99.900 ili 27,71 posto su nekvalifikovana radna snaga.
“To su osobe koje imaju samo osnovnu školu ili čak ni to i one su jako teško upošljive na tržištu rada. Za njih se ne može raditi ni dokvalifikacija niti prekvalifikacije jer oni nemaju nikakvu kvalifikaciju i kao takvi su neatraktivni na tržištu rada”, potvrdili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Međutim, kako dodaju, evidencije imaju jedan veliki problem, a to je da se u FBiH još uvijek zdravstvena zaštita administrira preko biroa za zapošljavanje te je sigurno veliki broj nezaposlenih na birou tu samo zbog zdravstvene zaštite.
Mnogi ne žele da rade
Prema anketi o radnoj snazi, jako veliki broj ljudi u BiH ne želi da radi.
“Anketa o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH i koja je jedini uporedivi instrument za praćenje tržišta rada na međunarodnom nivou kaže da mi u prvom kvartalu ove godine imamo 231.000 nezaposlenih osoba na nivou BiH. To je i dalje velika brojka nezaposlenih osoba. Međutim, prema anketi o radnoj snazi stopa aktivnosti u prvom kvartalu ove godine iznosi svega 48,1 posto, a stopa neaktivnosti 68,2 posto”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Nadalje dodaju kako se ove stope računaju iz radne snage koju čine zaposlene i nezaposlene osobe.
“Dakle, jako veliki broj ljudi u BiH prema anketi o radnoj snazi ne želi da radi. Da li te osobe žive od nekog vida socijalne pomoći ili od novčanih doznaka iz inostranstva ne znamo, ali veliki broj njih sigurno ima računicu da više može zaraditi na taj način nego zaposlenjem što otvara pitanje niskih primanja u BiH”, ističu iz spomenute agencije.
Sezonski radnici
Upitani o radnim dozvolama, kazali su kako se najveći broj izdanih radnih dozvola u prošloj godini odnosio na djelatnost trgovine (527), poslovanje nekretninama (343), građevinarstvo (286), umjetnost, zabavu i rekreaciju (281) te prerađivačku industriju (233).
Kada je u pitanju broj izdanih radnih dozvola vezanih za državljanstvo stranih radnika najveći broj njih je iz Srbije (622), Turske (334), Hrvatske (193), Kine (124) te Kuvajta (122).
“Ovi brojevi su već godinama slični tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba upravo trgovac”, ističu iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Sve pobrojano, kako navode, ide na jedan tas vage i govori o problemima s kojima se susreću vlasnici preduzeća koji žele da angažuju radnike, dok na drugi tas vage idu uslovi rada, niska cijena rada (niske plate) što sve odbija radnike da traže posao.
Međutim, u tom kontekstu treba sagledati i težnju da se uvozi jeftina radna snaga iz drugih zemalja.
“U svim državama koje u velikom broju uvoze radnu snagu jedna od negativnih pojava za radnike jeste obaranje cijene rada. S druge strane, vlasnicima preduzeća to odgovara tako da se zahtjevi za uvoz radne snage koji dolaze iz poslovnog sektora moraju promatrati i kroz ovu prizmu, a ne samo prizmu ponude i potražnje na tržištu rada”, naglašavaju iz Agencije.
Vezano za sezonski rad, procjene su da veliki broj naših građana odrađuje sezonu u susjednim državama, prije svega u Hrvatskoj i Crnoj Gori tokom turističke sezone.
“Procjene govore da najveći broj tih radnika odlazi na te poslove s dvojnim državljanstvima, te je i iz tog razloga teško pratiti ova kretanja jer takvi radnici ne trebaju radnu dozvolu”, ocijenili su.
Istovremeno, što se tiče sezonskog rada u BiH, navode kako je u posljednjih četiri do pet godina bilo u prosjeku svega tri do četiri zahtjeva godišnje za sezonskim radnicima i to sve u zimskoj sezoni, najčešće za kuhare.
Povezivanje obrazovanja i tržišta rada
Govoreći o obrazovnom sistemu u našoj zemlji, iz Agencije ističu kako on definitivno nije usklađen s potrebama tržišta rada.
“Mi i dan danas školujemo osobe koje neće imati mogućnost da se zaposle ili će jako teško doći do posla. Do sada je održano na desetine konferencija, okruglih stolova i drugih događaja na ovu temu, ali je jako malo urađeno po ovom pitanju. Prema nadležnostima ovo je posao ministarstava obrazovanja i njihovih nadležnih vlada, a bilo bi dovoljno da poslušaju postojeće preporuke zavoda za zapošljavanje i udruženja poslodavaca i već bi se situacija na tržištu rada popravila”, ocjenjuju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
