Uprkos tome što je u prethodnih nekoliko godina smanjen broj neporeskih davanja, poslovna zajednica i građani u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa gotovo 4.000 parafiskalnih nameta i procedura koji im otežavaju poslovanje, zbog čega insistiraju na ukidanju ili bar pojednostavljivanju određenog broja s ciljem dodatnog rasterećenja privrede.
Iako su za tri godine poslodavci u Republici Srpskoj smanjenjem određenih neporeskih nameta uštedjeli oko 30 miliona KM, poslovanje u privrednom sektoru može se nazvati izazovnim. Tome u prilog govore podaci da se predstavnici poslovne zajednice moraju suočiti sa oko 360 nameta i 900 procedura, s tim što treba napomenuti da njihov broj zavisi od djelatnosti do djelatnosti.
Situacija u Federaciji BiH još je složenija. Prema podacima Ministarstva finansija, poslovna zajednica u FBiH suočava se sa više od 3.000 parafiskalnih nameta. Poslodavci su 2017. godine inicirali formiranje Koordinacionog tijela na nivou Federacije i kantona, a do sada je, kako kažu, formirano tijelo za parafiskalne namete u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.
"Neki od ključnih parafiskalnih nameta na čijem se ukidanju radilo ili se trenutno radi su: naknada za opšte korisne funkcije šuma, administrativne i sudske takse, članarine turističkim zajednicama, naknada za korištenje auto-cesta, vodna naknada, takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, naknada za vanredni prevoz...", kaže za "Nezavisne novine" Mario Nenadić, direktor Unije udruženja poslodavaca Federacije BiH.
On ističe da je situacija u Federaciji BiH daleko složenija u odnosu na Republiku Srpsku, jer i Federacija, kantoni te lokalne zajednice imaju naplatu svojih taksa.
"Nema dovoljno, ili da kažem, nema nikakve koordinacije u propisivanju ovih taksa, što u konačnici rezultira time da se radi jedno nesrazmjerno opterećenje kada je riječ o obavezama poslodavaca", pojašnjava Nenadić i naglašava da se ovo pitanje mora riješiti ukoliko nadležni zaista žele pomoći poslovnoj zajednici.
