U organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla i Književnog kluba „Lanterna“, sinoć je u Američkom kutku organizirano književno veče sa bosankohercegovačkim književnikom Alminom Kaplanom. Ovo je prvi događaj ovakve vrste u organizaciji književnog kluba koji u Tuzli djeluje od februara ove godine.
Knjige „Kućni ljudi“ i „Meho“ Almina Kaplana, bile su u središtu književne večeri sa ovim bosanskohercegovačkim književnikom. U „Kućnim ljudima“ je riječ o dnevniku koje je Kaplan pisao u toku proljeća i ljeta 2021. godine. U knjizi je opisan svakodnevni život pisca i njegove porodice okupljenih oko kuće u Dubravama kod Stoca. To je isti krajolik u koji je pisac smjestio događaje svojih romana i kratkih priča, a kako kaže Semezdin Mehmedinović, urednik edicije „Dnevnik“ u izdanju Izdavačke kuće Buybook, dnevnik „Kućni ljudi“ donose novi, dublji uvid u književni svijet Almina Kaplana.
Specifičnost svih Kaplanovih romana je da se radnja dešava u kraju iz kojeg dolazi. Koristi se govorom koji je arhaičan, ali i danas prisutan ovdje. Priče su to o povratničkom mjestu gdje žive obični ljudi koji žele obične živote, ali često i ne svojom voljom bivaju uvučeni u događaje koji su globalni, na nivou države ili većih gradova. Njihove su priče povratničke, poljoprivredne, svakodnevne, a načinom na koji ih Kaplan pripovjeda posebne, specifične i svevremene za naše prostore.
- Taj govor je govor današnjice, živi jezik u Dubravi. To je specifična sredina zbog svih tih dešavanja 90-ih godina, dosta izolovana sredina i možda je i zato jezik i sačuvao tu svoju nevinost. To je jezik mog djetinjstva, ali i jezik kojim ja danas govorim sa mojom djecom. Ja zazirem od toga da na silu ubacujem neke arhaizme, ali su te riječi tu zato što se one zaista koriste. Sve ono što ja pišem se dešava u samom jeziku, a on mora biti u prostoru u kojem se radnja dešava što doprinosi atmosferi romana. S druge strane, ja kao pisac sam uvijek ispod teksta i dajem mu da se razvija slobodno, kaže Kaplan.
Književno veče sa Alminom Kaplanom prvi je događaj u organizaciji Književnog kluba „Lanterna“ koji u Tuzli djeluje od februara ove godine.
- „Lanterna“ je osnovana od strane nekoliko entuzijasta, zaljubljenika u čitanje i pisanu riječ. Povezuje nas strast za čitanjem i kvalitetnom raspravom o pročitanom. Ovo je samo jedna od inicijativa kojom želimo promovirati čitanje u našoj zajednici. Cilj nam je i ubuduće ostati svoji i jedinstveni, opušteni i prepoznatljivi, kaže Elizabeta Lukačević, članica Književnog kluba Lanterna.
Bibliotekarka iz Narodne i univerzitetske biblioteke Tuzla, Sanja Dukić, smatra ovakve večeri sjajnom aktivnosti u svrhu poticanja čitanja, a način na koji to radi „Lanterna“ važnim doprinosom razvoju kulture u društvu.
- Izuzetno mi je drago što je biblioteka ostvarila saradnju sa Književnim klubom „Lanterna“, a kao rezultat te saradnje organizirali smo ovo književno veče sa Alminom Kaplanom. Ovaj događaj je uvertira u lijepu književnu jesen kada obilježavamo Mjesec knjige i našim posjetiocima pripremamo niz zanimljivih događaja.
Ugodnu atmosferu je upotpunio nastup Armina Smajića, učenika Srednje muzičke škole „Čestmir Mirko Dušek“ Tuzla, koji je odsvirao dvije muzičke numere na gitari.
Književno veče sa Alminom Kaplanom uvod je i u naredne aktivnosti Književnog kluba „Lanterna“ tokom jeseni i zime. Književnik Almin Kaplan bio je prvi gost kao jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih književnika današnjice.
Almin Kaplan je rođen u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine. Autor je zbirki poezije „Biberove kćeri“ (2008.), „Čekajući koncert roga“ (2012.), „Ospice“ (roman u stihovima, 2014.), „Mostarska zbirka“ (2017.) i „Bukara“ (2017.), romana „Trganje“ (2017.) i „Meho“ (2019.), kao i dnevnika „Kućni ljudi.
Nedavno je objavljena i njegova knjiga „Razgovori s Markom“. To je knjiga koja prikazuje Vešovićevo djetinjstvo, doba odrastanja u Sarajevu, dane opsade, te njegovog života nakon rata.
Almin Kaplan je dobitnik je više književnih nagrada, između ostalih nagrade Ratkovićevih večeri poezije, Mak Dizdar i Zija Dizdarević.
Živi u selu Dubrava kod Stoca.
