„Komšić je jedini koji imaju viziju BiH kao države svih njenih građana, i za mnoge je posljednji bastion koji može da se infiltrira u institucije", rekao je Balunović.
Kako se održavanje Općih izbora 2. oktobra približava, čini se da građanska ljevica u bosanskohercegovačkom društvu, ali i ona iz susjedstva koja je naklonjena državi Bosni i Hercegovini, kao i politikama koje se bore za građansku ideju, a protiv etničkih podjela, nametanja izbornog zakona po željama HDZ-a, podrivanju suvereniteta od strane Hrvatske i Srbije, čini se da građanska ljevica staje na stranu Željka Komšića koji na ove izbore izlazi ne samo pod sloganom "Za građansku državu" nego i uz jasan program i viziju.
Talas podrške Komšićevoj političkoj ideji građanske države pokrenuo je sociolog i akademik Slavo Kukić, ističući da je u zadnjih pet godina vrlo često kritikovao Željka Komšića, međutim Kukić jednako tako tvrdi da je Komšić zaustavio dvojac Dodik - Čović.
´Nisam se slagao s onim što on čini i danas se vrlo često ne slažem s njim, da se razumijemo. Ali uz sve to, ako će čovjek biti pošten mora priznati da je on zaustavio dvojac Dodik - Čović u rušilačkom nasrtaju na Bosnu i Hercegovinu", rekao je Kukić.
Dodao je da su njih dvojica u takvom nasrtaju imali različite uloge.
"Dodik koristeći poziciju člana Predsjedništva BiH preko kojeg je nastojao blokirati sve što u svijetu stvara dojam o Bosni i Hercegovini kao suverenoj državi. Želio je pokazati kako je BiH nemoguća država i kako svijet treba konačno shvatiti da treba prihvatiti realnost, odnosno prijedlog podjele BiH na tri etnička teritorijalna prostora. Komšić je bio brana tome, šta god ko o tome govorio, bilo je koliko god hoćete situacija i ovdje i svijetu gdje se on tome suprostavio i gdje je takvu logiku onemogućavao zahvaljujući činjenici da je bio član Predsjedništva", rekao je Kukić.
Naglasio je da je istu takvu logiku Dodika podupirao i Dragan Čović, samo na drugi način.
"On srećom nije bio član Predsjedništva BiH jer bi priča vjerovatno imala potpuno drugačiji predznak od one koju je imala zahvaljući Komšiću. Ali koristio je svoju poziciju u Domu naroda BiH, koristio je svoje lobiranje u Hrvatskoj da progura rješenja koja su također po sebi udar na BiH. Sve što radi Željana Zovko i ta klapa u Evropskom parlamentu. pa i to što radi gospodin Plenković, doduše vrlo suptilno i što na vrlo grub otvoren način radi Zoran Milanović je prilog toj tezi", rekao je Kukić.
Književnik Andrej Nikolaidis također dijeli mišljenje sa Kukićem navodeći da se iz Beograda i Zagreba insistira da BiH ostane uređena na principu konstitutivnosti.
"Dakle, Bosna i Hercegovina će ili biti građanska država ili je neće biti. Ovakvo stanje je neodrživo. Borba za građansku Bosnu i Hercegovinu je zapravo borba za Bosnu i Hercegovinu. Ne postoji drugi način te političke borbe. Ja mislim da je koncept konstitutivnosti naroda temeljno diskriminatoran i kao takav nedopustiv. Ja sam to ilustrovao svojim primjerom. Ja sam Grk iz Sarajeva i kako to da ja kao Grk rođen u Sarajevu nisam konstitutivan, a Salko iz Ilijaša, Davor iz Kiseljaka ili Obren iz Foče jesu konstitutivni", rekao je Nikolaidis.
Dodao je da ako to nije diskriminacija onda on ne zna šta jeste.
"Ja u ovom trenutku na političkoj sceni Bosne i Hercegovine prepoznajem Komšića kao onoga ko tvrdo stoji na pozicijama građanske BiH, uostalom potpuno je jasno da se on i riječima i djelom za to bori", rekao je Nikolaidis.
"To je uvjerenje koje misli da ne dijeli većina građana BiH jer je očito da jednostavno nije tačno, a potom to je proizvod duboke kolonijalne svijesti u kojoj preovladava ideja da nama treba strani tutor koji će bolje od nas znati šta je to dobro za naše interese", smatra Nikolaidis.
Politolog Filip Balunović sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, ocjenio je da su pravila igra.
Takva da vi ukoliko probate da iskočite iz tog pravca koji je predodredio ustavni poredak, vi momentalno bivate marginalizovani, predočio je on ističući da izuzetak donekle postoji kada je riječ o izborima za Predsjedništvo BiH gdje se Željko Komšić, koji se etnički izjašnjava kao Hrvat, ali se politički zalaže za građansku BiH, kandidovao za novi mandat.
„Komšić je jedini koji imaju viziju BiH kao države svih njenih građana, i za mnoge je posljednji bastion koji može da se infiltrira u institucije", rekao je Balunović.
Osim navedenih, u javnosti također postoje brojne ocjene kako se omjer 2:1 u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine pokazao kao jako važan u protekle četiri godine, te se smatra kako je isti omjer nužan i u narednom periodu.
