Na jučer održanoj sjednici Vlada je prihvatila Izvještaj o realizaciji žetve strnih žita u 2022. godini za područje Tuzlanskog kantona. I pored rekordnih poticaja koje je Vlada Tuzlanskog kantona osigurala za podršku poljoprivredi u toku 2022. godine, na području Tuzlanskog kantona u toku jesenje sjetve u 2021. godini i proljetne sjetve u 2022. godini, zasijano je 5.320 ha poljoprivrednog zemljišta strnim žitima, a što je za 423 ha manje u odnosu na prethodnu godinu.
Značajnije površine zasijane su na području Lukavca, Gradačca, Kalesije, Tuzle, Živinica, Gračanice i Čelića, što ukazuje da je sjetva ovih žita zbog korištenja specifične mehanizacije u toku obrade i žetve pogodnija na većim zemljišnim kompleksima.
U odnosu na prethodnu godinu u Banovićima, Doboj Istoku, Gračanici i Srebreniku je došlo do neznatnog povećanja zasijanih površina, dok je u ostalim gradovima i općinama došlo do smanjenja površina zasijanih strnim žitima.
U prethodnoj jesenjoj i proljetnoj sjetvi pšenica je zasijana na površini od 3.504 ha, tako da u sjetvenoj strukturi strnih žita pšenica zauzima 65,86%, dok ostala strna žita zauzimaju 34,14%. U odnosu na prethodnu godinu poljoprivredne površine zasijanih pšenicom smanjene su za 444 ha.
Prema raspoloživim podacima sa terena, prosječni prinosi pšenice, ječma raži i tritikala su manji u odnosu na prošlu godinu, na što su utjecale više cijene, odnosno manja kupovina đubriva, zaštitnih sredstava i goriva. Ukupan prinos strnih žita u ovoj godini na području Kantona iznosio je 23.974,70 tona, što je za 3.451,60 tona, ili 14,40% manje u odnosu na prošlu godinu. Ipak, treba istaknuti da su prinosi su relativno dobri i kvalitet zrna se uspio očuvati.
Ovogodišnja proizvodnja pšenice od 16.516,30 tona zadovoljava oko 26% potreba stanovništva Kantona. Osnovni razlozi za ovako malu proizvodnju pšenice su nedovoljna veličina zemljišnog posjeda, niska produktivnost, nedovoljna i neadekvatna tehnološka opremljenost, nedostatak povoljnih kreditnih sredstava itd. Na malu zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača za sjetvu pšenice na većim površinama uticala je i niska otkupna cijena pšenice i nedonošenje odluke o garantovanoj otkupnoj cijeni.
S tim u vezi Vlada je jučer u okviru mjera predložila da Vlada FBiH blagovremeno donosi Odluku o garantovanoj otkupnoj cijeni pšenice za rod u tekućoj godini, nastaviti sa novčanim podrškama za ove proizvođače, te povećati iznose novčanih podrški, organizirati neophodne edukacije, te u Budžetu TK planirati sredstva za otkup pšenice za potrebe kantonalnih robnih rezervi.
