Sinoć održanom javnom tribinom na kojoj je gost bio Azem Vlasi, Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona pokrenuo je seriju javnih dijaloga poznatih ličnosti iz regije sa građanima, pod nazivom „Četvrtkom u 18 sati“.
Razgovor sa Azemom Vlasijem, advokatom i kosovskim političarem, nekadašnjim visokim državnim i partijskim dužnosnikom u bivšoj SFRJ, koji je vodio Ekrem Avdić novinar i politolog iz Tuzle, privukao je značajnu pažnju javnih ličnosti iz političkog i akademskog života ovog dijela Bosne i Hercegovine, koji su i bili aktivni sudionici sinoćnjeg događaja.
Avdić i Vlasi su govorili o aktuelnim društveno-političkim temama, uz neizbježna pitanja vezana za dešavanja na Kosovu 80-tih i 90-tih godina prošlog vijeka, ulogu Slobodana Miloševića i spiralu nasilja koju je pokrenuo na prostoru bivše Jugoslavije, do aktuelnih tema vezanih za to koliko je Kosovo blizu članstva u UN i Savjetu Evrope, te šta su „Srpski svet“ i „Otvoreni balkan“.
Posebno je u fokusu bila dugogodišnja otežavajuća okolnost za građane i Bosne i Hercegovine i Kosova, što ove dvije zemlje nemaju uspostavljenu diplomatsku saradnju.
- Postoji volja na obje strane za boljom saradnjom, u Bosni posebno kod onih koji drže do države. Jedino ove dvije države u regiji imaju vizni režim. Na žalost, da bi se nešto promijenilo treba i saglasnot ovih koji rade protiv Bosne i Hercegovine. Berlinskim sporazumom, kojim se omogućava prelazak granica svih šest država sa ličnim kartama, to će se napokon promijeniti. To će pokrenuti i privrednu saradnju, a što dodatno jača veze dvije države – istakao je Azem Vlasi.
Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini i postizborni period u našoj državi.
- Na žalost Bosna i Hercegovina je u teškoj situaciji, zbog djelovanja onih snaga koji žele njen raspad, prije svega onih iz Banja Luke. Bosna i Hercegovina nema snage da izađe iz ove situacije bez vrlo aktivne međunarodne podrške, prije svega SAD, jer je Bosna nakon Dejtonskog sporazuma njihov proizvod. Jedini način da BiH postane funkcionalna država je da SAD i Zapadna Evropa obuzdaju destruktivne snage koje ucjenjuju i stalno prijete kako će odcijepiti jedan entitet. Bosnu i Hercegovinu može očuvati volja većine koja tu državu doživljavaju jedinom domovinom. Za to je potrebna unutrašnja politička konsolidacija partija i stranaka koje se bore za Bosnu i Hercegovinu. Koliko sada vidim u ovim kombinatorikama nakon izbora više je na sceni borba za poziciju u vlasti nego li interes Bosne i Hercegovine kao države – rekao je Vlasi.
Neizbježna tema bila je odnos susjednih država prema Bosni i Hercegovini.
- Srbija priželjkuje i podstiče, otvoreno i prikriveno Milorada Dodika u njegovim aktivnostima koje vode ka nestanku Bosne i Hedrcegovine. Za Hrvatsku na drugoj strani, vitalni nacionalni interes je fukcionalna Bosna i Hercegovina, zbog Hrvata koji tu žive, ali i zbog činjenice da Hrvatska ima najdužu granicu upravo sa Bosnom i Hercegovinom koja strateški predstavlja zaštitni pojas od velikosrpskih pretenzija. Te pretenzije su otvorene prema dijelovima Bosne i Hercegovine i Kosova i prema Crnoj Gori. Ostvare li se ono što Srbija želi u Bosni i Hercegovini, Hrvatska bi prva bila suočena sa apetitima velikosrpskog kleronacionalizma. Srbija više nema potencijala da izazive nove ratove, ali neće stati sa svojim pretenzijama, kako sada kažu za „Srpskim svetom“ – istakao je Vlasi na tribini koja je zbog velikog broja postavljenih pitanja građana, trajala mnogo duže od planiranih sat vremena.
Kako je napomenuto prilikom prve tribine cilj ovakvih susreta je otvaranje dijaloga u pravcu boljeg razumijevanja naroda, kultura, historije i ostalih društvenih pitanja stanovnika nekada zajedničke države.
Bosanski kulturni centar TK već u decembru organizuje slijedeću tribinu, a o učesniku javnost će biti blagovremeno obaviještena.
