Jučer je u organizaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Odsjeka filozofija-sociologija obilježen Svjetski dan filozofije. Tema skupa bila je „Čemu filozofija danas“.
Pored studenata filozofije i sociologije, učestvovali su i studenti studijskog programa Politologija- međunarodni odnosi i diplomatija kao i srednje škole „Gimnazija Ismet Mujezinović“, „Gimnazija Meša Selimović“, „Behram- begova medresa“, Srednja muzička škola „Čestmir Mirko Dušek“, Mješovita srednja škola „Srebrenik“, Katolički školski centar „Sveti Franjo“ Tuzla, Opća gimnazija.
Ispred Filozofskog fakulteta prisutnima se obratila prodekanica za nastavu i studentska pitanja dr.sc. Ljubica Tomić Selimović, dok su ispred Odsjeka Filozofija- sociologija govorili dr.sc. Enver Halilović, emeritus i viša asistentica Mirela Karahasanović.
Profesor Halilović je istakao značaj filozofije za razumijevanje onih pitanja koja odolijevaju svakom vremenu i koja su za čovjeka uvijek aktualna. To su pitanja koja se tiču čovjeka, njegovog odnosa spram sebe i svijeta, pitanja ljudske sudbine, smisla i besmisla. U vremenu mnoštva prijetećih opasnosti ne samo konkretnog društva već i svijeta u cjelini, filozofija se nameće neophodnom kako bi se propitale alternative i mogući iskoraci prema sigurnijim i stabilnijim okolnostima življenja.
Mirela Karahasanović je podsjetila na značaj filozofije za odgoj i obrazovanje. Filozofija pristupa čovjeku na cjelovit način, obuhvatajući vitalni i intelektualni dio njegove prirode, nastojeći otkriti koji su zahtjevi ljudske prirode i kako na njih odgovoriti. Čovjek je kako navodi Aristotel jedino biće koje posjeduje um, biće govora, biće koje je sposobno razlikovati dobro i zlo, odnosno biće odgoja, i političko biće. Kao takav čovjek stvara uvjete vlastite egzistencije, oslonjen na svoje sposobnosti koje se vaspitanjem razvijaju u poželjnom pravcu, pravcu humaniteta. Podsjetit ću i na Aristipov stav koji kaže :“Bolje biti prosjak nego neobrazovan, prosjaku nedostaje novac, neobrazovanom čovječnost“.
Karahasanović je podsjetila da bi trebalo posvetiti više pažnje u nastavi i filozofskim istraživanjima domaćim filozofima, poput: Abulaha Šarčevića, Ivana Fohta, Vladimira Premeca, Rasima Muminovića, Kasima Prohića i drugih koji su u značajnoj mjeri doprinijeli razvoju filozofske misli u Bosni i Hercegovini.
- Da smo danas ovdje, i velikom broju prisutnih, valja svakako zahvaliti i kolegicama i kolegama koji su učestvovali u realizaciji programa: Jasmini Omerkić, Samiru Sinanoviću, Senadi Mujić, Aneli Ibrišimović Mulahmetović, Samili Ramić, Merimi Grabčanović kao i studenticama Elmi Hasić, Sari Nukić, Rasemi Ljuca, Ajli Jakubović, istakla je Karahasanović.
Bogatom programu doprinijeli su raznovrsni sadržaji i izvedbe učenika za koje su zaslužni i njihovi profesori kao i studenata.
Učenici Gimnazije „Meša Selimović“ su pripremili anketu sa temom „Čemu filozofija“ u kojoj su prikazali različite odgovore građana, oni su ujedno pripremili i muzički dio programa obzirom da su i učenici Srednje muzičke škole „Čestmir Mirko Dušek“.
Inovatni su bili i učenici Opće gimnazije Katoličkog školskog centra „Sveti Franjo“ Tuzla koji su prikazali predstavu Peta besjeda: Agaton iz Platonove Gozbe
Učenici Gimnazije „Ismet Mujezinović“ kao i studenti su izložili radove u kojima su problematizirali poziciju filozofije danas kroz različite vidove kritika i u kontekstu odnosa filozofije i nauke, politike, tehnike i općeg duhovnog stanja vremena.
