Sinoć je u prepunom prostoru Fronta slobode u Domu mladih u Tuzli održana javna tribina o energetskoj tranzicji Tuzle na kojoj su uz predavače učestvovali i mnogobrojni građani, gradski vijećnici, predstavnici nevladinih organizacija, Centralnog grijanja Tuzla i privatnih preduzeća.
Tribinu je ispred Fronta slobode otvorila Elma Demir. Umjesto najavljenog Zijada Lugavića, šefa službe za ekonomski razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu, ispred gradske uprave Tuzla na tribini je govorila Mirela Uljić, šefica službe za komunalne poslove, izgradnju i pitanja mjesnih zajednica.
Uljić je istakla najvažnije korake koje je grad Tuzla poduzeo u borbi protiv zagađenog zraka i u mjerama energetske tranzicije. Spomenula je širenje mreže centralnog grijanja na preko 2 miliona m2 koji se zagrijavaju preko 200 km vrelovoda. Također je govorila o poticajima koje grad daje za utopljavanje objekata, kupovinu kotlova na pelet i toplotnih pumpi te subvencijama za kupovinu podstanica za centralno grijanje kako bi građanima priključenje bilo što jeftinije. Istakla je kako je samo u 2022. grad izdvojio 1,3 miliona KM za ove podsticaje te da je do sad uloženo više desetaka miliona KM u širenje mreže centralnog grijanja.
Posebno je bilo zanimljivo čuti kako gradska uprava gleda na budućnost i kakve mjere su planirane. Istaknuto je kako gradska uprava razmišlja i traži načine za davanje poticaja građanima za postavljanje malih solarnih elektrana na krovove kuća jer se uskoro očekuje usvajanje odgovarajućih federalnih zakona koji će omogućiti građanima da prodaju struju Elektroprivredi BiH. Osim toga, uskoro je planiran početak projekta za utopljavanje stambenih zgrada i uvođenje plaćanja centralnog grijanja po potrošnji kako bi se energija mogla uštedjeti te projekt pomoći socijalno ugroženim domaćinstvima da smanje svoje račune za energiju.
Drugi panelist, profesor Zvjezdan Karadžin govorio je o postupcima Termoelektrane Tuzla koja se posljenjih godina uopće ne ulaže u ekološke mjere. Karadžin je govorio o BH praksi da se „problemi guraju pod tepih“ i istakao kako ne postoji dovoljno veliki tepih da sakrije sve naše probleme po pitanju ekologije i energije. Profesor Karadžin smatra kako u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sredstava za rješavanje ovog problema te da moramo tražiti novac stranih donatora kao osnovno rješenje. Predložio je gradskoj upravi da podigne kredit za ovu namjenu i vraća ga od sredstava naknade koju dobija od termoelektrane za zagađenje i tako ubrza toplifikaciju Tuzle.
Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju predstavila je rezultate velikog istraživanja ovog centra koji je anketirao preko 10.000 domaćinstava u Tuzlanskom kantonu i došao do zaključka da je 70% domaćinstava energetski siromašno jer više od 10% mjesečnih prihoda troše na energiju - struju i zagrijavanje. Govoreći o potrebi za štednjom energije, Agić je istakla kako su prilikom obilaska domaćinstava razgovarali s građanima, savjetovali ih i svakom domaćinstvu poklonili 4 LED sijalica. Samo savjetovanje i 4 sijalice pomogli su domaćinstvima da smanje godišnje račune za struju 4,7% što je velika ušteda za tako malo uloženih sredstava. Deset LED sijalica ima potrošnju kao jedna obična sijalica.
Govoreći o rezultatima istraživanja, kao jednu od najvećih prepreka za energetsku tranziciju Agić je istakla siromaštvo. Danas 75% građana Tuzlanskog kantona živi u kućama starijim od 29 godina, samo 13% domaćinstava ima sušilicu za veš, 20% klimu i 39% mašinu za suđe. Najviše energije domaćinstva rasipaju zbog loše izolacije objekata i loše energetske klase uređaja. Zbog neznanja građani tako iz godine u godinu plaćaju visoke račune čime dodatno pogoršavaju svoje energetsko siromaštvo. Na kraju svog izlaganja Džemila Agić predložila je gradskoj upravu izradu strategije za suzbijanje energetskog siromaštva kako bi se pomoglo najugroženijim građanima da smanje svoje račune za električnu energiju i grijanje.
Posljednji panelist bio je ekonomista Admir Čavalić koji je govorio o ekonomskim aspektima energetske tranzicije. Istakao je kako su bogatija društva ekološki osvještenija, a da u BiH 75 % radnika prima plaću manju od 750 KM. Složio se sa profesorom Karadžinom da u nedostatku našeg novca moramo tražiti pomoć donatora i to putem kreativnih programa. Čavalić smatra kako je ljudski potencijal ključan te da energetska, zelena i digitalna transformacija dolaze zajedno, a da BiH zaostaje u sve tri kategorije.
Čavalić je posebno govorio o tome kako je energetska nezavisnost Bosne i Hercegovine mit, a ne stvarnost te da danas gotovo ni jedna država u globaliziranom svijetu nije i ne može biti ekonomski nezavisna. Kao primjer ekonomski nezavisne države istakao je Sjevernu Koreju i postavio pitanje da li bismo željeli živjeti u takvoj državi. Istakao je kako izvoz struje nije uspjeh jer se radi o izvozu sirovine. Napredne ekonomije uvoze energiju, a izvoze proizvode. O lošem stanju BH industrije govori i podatak da se u Bosni i Hercegovini 52 % električne energije troše domaćinstva, a samo 20 % industrija.
Kao jedan od problema Čavalić je istakao to što dio BH preduzeća zagađuje okolinu, a da za to ne plaća nikakve naknade, kazne ili poreze. Kao pozitivan pomak Čavalić je istakao rast svijesti i potrošača i kompanija o potrebi zelene transformacije te da potaknute potrebama tržišta kompanije sve više ulažu u zelenu energiju. Međutim, problem predstavlja novac i BH banke koje nisu sklone financirati dugoročne projekte u industriji. Na kraju je Čavalić kao savjet gradskoj upravi rekao da je dobro kada građani učestvuju u sufinanciranju jer tako pokazuju interes za projekt, ali da programi sufinanciranja moraju biti prilagodljivi i trajati stalno, a ne biti raspisivani samo jednom godišnje.
Svi učesnici su se složili da najčešće problem nije pronaći novac nego prevazići probleme i prepreke koje postavljaju zakoni. Tako na primjer Tuzlanski kanton još uvijek zahtijeva od građana građevinsku i urbanističku dozvolu za postavljanje male solarne elektrane na krov, što samo usporava energetsku tranziciju i ne donosi nikakvu korist društvu jer su male solarne elektrane ionako istih dimenzija kao već postojeći krov. Učesnici su se složili da zajedno vrše pritisak na kanton kako bi se ovaj uslov što prije ukinuo.
U dijelu za diskusiju građani su istakli kako mi u Tuzli možemo vidjeti i namirisati problem energetske tranzicije jer je zrak zagađen. Građane je također zanimalo koliko je sistem centralnog grijanja pouzdan i može li se dalje razvijati. Bilo je govora i o Bloku 7 Termoelektrane Tuzla kao propalom projektu te načinima proizvodnje peleta i cijeni peleta. Dio prisutnih građana je istakao kako se energija rasipa jer nemamo kalorimetre kojima bi se mjerila te da su se pokajali što su uzeli subvencije za kotlove za pelet koji je poskupio nekoliko puta.
Na kraju tribine učesnici su se složili kako se u Bosni i Hercegovini jako loše upravlja velikim projektima te da su svi veliki energetski projekti Elektroprivrede BiH propali, uključujući Blok 7 i hidroelektranu Vranduk. Istakli su kako se u BiH nažalost za proizvodnju peleta koristi samo puno drvo, ali ne i otpadno drvo kojeg ima na sve strane.
Tribina je zaključena dogovorom da se uradi što se može uraditi te da će prisutna udruženja, eksperti, privrednici i građani zajedno s gradskom upravom raditi na zajedničkoj strategiji lokalnog ulaganja u energetsku tranziciju i pomoći gradskoj upravi da sa sredstvima koja ima uradi što je više moguće te pomogne najugroženijim građanima.
