Učenici Osnovne škole „Kiseljak“ izračunali su da oko 40% ukupne površine TK treba biti prekriveno drvećem da bi se apsorbirao CO2 kojeg proizvede Termoelektrana Tuzla u toku jedne godine.
Prema podacima Elektroprivrede BiH i Izvještaja za zaštitu okoliša za 2019. godinu, TE Tuzla godišnje proizvede 2.471.215 tona CO2. S obzirom da jedno prosječno stablo može upiti oko 21 kg CO2 tokom godine, a potrebno mu je minimalno 9 m2 prostora, došli smo do podatka da nam je potrebno preko 117 miliona stabala koja bi zauzela površinu od 1059 km2, što je otprilike 39% ukupne površine TK. Svjesni smo da je naš kanton bogat šumama, ali moramo biti svjesni da ima i drugih zagađivača osim TE Tuzla.
Učenici osmih razreda osnovne škole „Kiseljak“ već duže vrijeme rade na projektu simboličnog naziva „Should I breathe or should I no“ (Da li da dišem ili ne), a tema je zagađenje zraka. Projekat vodi nastavnica engleskog jezika Jasmina Stuhli, pa je tako i radni jezik projekta engleski.
Projektne aktivnosti planirane su na principu STEAMa, gdje se kombinuje više disciplina nauka (science), tehnologija (technology), inženjerstvo (engineering), umjetnost (art and design) i matematika (math). Učenici znatan dio aktivnosti obavljaju u paru ili grupama, odnosno istražuju zagađivače zraka kako prirodne tako i vještačke, istražuju šta su to PM 2.5 čestice, te kako aerozagađenje utiče na zdravlje ljudi, a naročito djece.
S obzirom da u našoj školi njegujemo vršnjačko poučavanje, učenici rezultate svojih istraživanja predstavljaju svojim drugarima iz razreda, koristeći se savremenim digitalnim alatima kao što je npr Canva i prave savršene prezentacije i postere.
Jedna od projektnih aktivnosti bio je i razgovor (na engleskom jeziku) sa doktoricom Lejlom Alidžanović Nurkić, koje je učenicima potvrdila ono što su sami prethodno istražili, ali i pružila dodatne informacije i savjete kako se zaštiti tokom zime.
Učenici također preuzimaju i ulogu naučnika, odnosno postavljaju „zamke za smog“ koje se mogu izraditi od bijelog papirnog tanjira premazanog vazelinom, koji se nekoliko sedmica posmatra i bilježe se promjene. PM 2.5 čestice se ne mogu vidjeti golim okom, ali razlika naših zamki iz školske kotlovnice i one iz šume je i više nego očita.
S obzirom da djeca vole praktičan rad, kroz jednostavan eksperiment smo objasnili i demonstrirali temperaturnu inverziju, pojavu koja nam se često dešava zimi kada se u blizini tla formira hladan sloj zraka a iznad njega topli koji ne dozvoljava smogu da se rasprši.
Na časovima tehničke kulture učenici izrađuju makete hidroleketrane i vjetrenjače kao primjere upotrebe obnovljivih izvora energije i alternativnih načina proizvodnje električne energije u odnosu na termoelektrane koje koriste ugalj. Radimo i maketu solarne kuće kao primjera građevine koja svoje energetske potrebe može dobijati putem sunčeve energije.
STEAM aktivnosti znatno doprinose razvoju tzv. 4 K vještina 21. stoljeća odnosno razvoju komunikacije, kreativnosti, kolaboracije i kritičkog mišljenja kod djece. Realizacija projekta finansijski je podržana od strane Ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju Njemačke, Freudenberg fondacije i Međunarodno udruženje interaktivne otvorene škole (MIOS) Tuzla.
