Sinoć u 22:36 nastupio je zimski solsticij, trenutak u kojemu Sunce u svom prividnom kretanju doseže svoju najjužniju točku. Službeno je počela zima, što znači da nas od danas čekaju duži dani i dani s više dnevnog svjetla. Prošla noć na sjevernoj Zemljinoj polutki bila je najduža, a dan najkraći.
Dan je trajao gotovo sedam sati kraće nego što je noć ali nakon solsticija dani će biti sve duži. Zalazak sunca će se do kraja godine pomaknuti na 16:20 i bit će dnevnog svjetla pet minuta više.
Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. Datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. decembra. Zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu, astronomski početak zime.
Izraz solsticij potječe od latinskog solstitium, što znači "mirovanje sunca". Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava izbezumljivala. Zbog kratkog dana, u mnogim drevnim kulturama 21. decembar se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koje su simbolizirale plodnost, svjetlost i Sunce.
Na južnoj polutci najduži dan u godini
Dok je kod nas jučer bio najkraći dan, situacija je potpuno drugačija na južnoj polutci gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, tamo decembarski solsticij označava najduži dan u godini i početak ljeta. Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga, tokom solsticija neće ni vidjeti Sunca, kod njih sada vlada polarna noć.