Foto: Ahmet Hukić

Navedenim Zakonom o šumama u poglavlju VI – Šume i šumsko zemljište s posebnim režimom gospodarenja u članu 16. koji se odnosi na proglašenje zaštitnih šuma, šuma sa posebnom namjenom i šuma od vitalnog interesa propisan je postupak i kriterij kako se određena površina proglašava u drugu namjenu. S obzirom na Zahtjev za izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Zaštićenim pejzažom „Konjuh“, neophodno je citirati član 16. Zakona o šumama :

(1) Da bi se obezbjedila zaštita ili specijalni režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrđuje se šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršioca propisanog režima kao i pravnog lica koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova u vezi sa posebnim režimom gospodarenja.

(2) Stručni šumarski elaborat iz stava (1) može izraditi pravno lice iz člana 4.stav (6) ovog zakona.

( 3) Korisnik državnih šuma, odnosno vlasnici privatnih šuma, imaju pravo na naknadu za ograničeno korišćenje šuma, odnosno vlasnici privatnih šuma imaju pravo na naknadu za ograničeno korišćenje šuma ili povećane troškove zaštite šuma. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade utvrđuje se sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda. Prema podacima iz elaborata o izgubljenom prihodu za ŠG Konjuh i ŠG Sprečko, po osnovu ograničenja u A zonama zaštićenog pejzaža Konjuh, trenutno se godišnje gubi cca 15.000 m neto mase, odnosno cca 900.000 KM godišnje u vrijednosti robe po cijeni na panju. Ovaj vid ograničenja, pored uticaja na likvidnost Preduzeća, indirektno trpe drvoprerađivači sa Tuzlanskog kantona čiji su zahtjevi za sirovinom 5 do 7 puta veći od planskih mogućnosti JP „Šuma TK“ DD Kladanj, kao i općine na čijim teritorijama se nalazi područje ZP, a koje imaju pravo na naknadu za korištenje šuma.

Iz Zahtjeva za izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Zaštićenim pejzažom „Konjuh“ može se konstatovati namjera da se kompletna Zona B (4.985,63 ha) u kojoj su dozvoljene aktivnosti na gazdovanju šumama u skladu sa šumsko privrednom osnovom, proglasi Zonom A, u kojoj su samo dozvoljene aktivnosti na sanitarnim sječama, kojim činom bi ovo Preduzeće dovedeno u položaj u kom ne bi moglo opstati.

Tabela br. 1

Na ovaj način bi se smanjio godišnji prihod ovog Preduzeća za oko 3.000.000,00 KM, a naše obaveze na uzgoju i zaštiti šuma bi ostale iste, godišnji obim sječa bi bio manji za oko 35.000 m3, što bi pored posljedica na naše Preduzeće ostavilo negativan efekat na drvnu industriju i snadbjevanje stanovništva ogrevnim drvetom. Preko 300 radnika našeg Preduzeća ostalo bi bez posla, opštine Banovići i Kladanj, te Grad Živinice bi ostale bez sredstava koja izdvajamo kao naknadu za korištenje šuma.

Takođe bi se u velikoj mjeri smanjile aktivnosti na održavanju makadamskih puteva i drvenih mostova koje koriste svi građani, kao i šumskih puteva i staza koje ovo preduzeće održava u općinama Kladanj, Banovići i Živinice što bi u kratkom vremenu dovelo do njihove neupotrebljivosti.

Da bi smo obezbijedili potrajnost u gospodarenju sa šumama za šumske površine koje se proglašavaju u druge namjene, kao što je i slučaj za ZP „Konjuh“, propisuje se naknada za ograničeno gospodarenje, kako je citirano u stavu 3. citiranog člana Zakona o šumama. Navedene naknade se uvode zbog smanjenja ekonomskih funkcija šume za navedene površine šuma. Navedeno pravilo je pravilo šumarske struke i Zakona i isto je zastupljeno u Zakonu o šumama u svim zemljama Evrope.

JP „Šume TK“ DD Kladanj u vremenu važenja Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ od 2009. godine do danas nije ostvarilo navedeno pravo za naknadu i pored podnošenja zahtjeva broj:9234/10 od 27.09.2010.godine Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je svojim aktom broj: 07-26-1016/10 od 20.09.2010.godine tražilo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK da revidira Odluku o zonama sanitarne zaštite „Studešnica“ (ujedno A Zona pejzaža), u dijelu koje je pravno lice odgovorno za pokriće troškova vezano za poseban režim gospodarenja predmetnim šumama. Ne ostvarivanjem navedenog prava direktno se utiče na potrajnost gospodarenja šumama, odnosno održivo gospodarenje sa šumama i poslovanje preduzeća. Navedenim predmetnim Zakonom o Zaštićenom pejzažu „Konjuh“ nije predviđeno pravno lice koje je odgovorno za navedene troškove, odnosno naknadu, a što je suprotno citiranom stavu 3.citiranog člana 16. Zakona o šumama. O neostvarenim naknadama na ime ograničenog gospodarenja JP „Šume Tuzlanskog kantona je izvršilo obračun izgubljenog etata (plana sječa) odnosno planiranog prihoda u Šumsko-privrednim osnovama za ŠPP „Konjuh“ i „Sprečko“ koje bi preduzeće trebalo da ostvari u periodu važenja osnova.

Povećanje ukupne površine obuhvata Zone A Zaštićenog pejzaža „Konjuh“ sa 3.108,95 ha na 8.094,58 ha bez jasnih argumentacija zbog čega se to radi, bez stručne elaborirane jasne vizije u pogledu buduće opstojnosti šumskog ekosistema sa svim svojim vrijednostima u pogledu potrajnosti gospodarenja navedenog prostora, jasnim izvorima finansiranja funkcija održivog gospodarenja (funkcije uzgoja i zaštite) ugrozit će šume u obuhvatu i van obuhvata Zaštićenog pejzaža sa implikacijama regionalnog negativnog uticaja. Ovakav pristup izdvajanju šumskih površina u druge namjene ima i posljedicu na ekonomsku samoodrživost šumsko – privrednih područja „Sprečko“ i „Konjuh“, a samim tim i na održivost J.P. „Šume TK“ d.d. Kladanj.

Površine šuma koje se trenutno nalaze u zoni A, dobrim dijelom svrstane su u šume visokog rizika od požara i kao takve imaju poseban tretman u gospodarenju . S obzirom da se radi o ekstremnim uslovima terena, a u cilju obezbjeđenja mjera kvalitetne protiv požarne zaštite i uzgojanja šuma neophodno je sprovoditi mjere i aktivnosti iz gospodarenja šumama koje su u funkciji očuvanja svih vrijednosti šumskog ekosistema.

Naime, požari koji su bjesnili tokom svih ovih godina napravili su ogromne štete po šumu i šumsko zemljište. Nakon što su požari sanirani (ugašeni) od strane J.P.”Šume TK” DD Kladanj, preduzeće je pristupilo dijagnosticiranju i saniranju stanja šumskih sastojina zahvaćenih požarom te u skladu sa tim predvidili mjere koje je bilo neophodno izvršiti u cilju zaštite fiziološki oslabljenih sastojina usljed uticaja vatrene stihije. U sanaciji opožarene površine postoje ograničavajuće mjere iz Zakona o Zaštićenom pejzažu koje ne dozvoljavaju adekvatan tretman mjerama na sanaciji opožarene površine. Kao posljedica nemogućnosti sanacije pogoršano je zdravstveno stanje šuma (velika najezda štetnika – potkornjaka) što je izazvalo sušenje šuma koje se širilo geometrijskom progresijom.

JP „Šume TK“ DD Kladanj je posjednik FSC (Forest Stewardship Council) certifikata već punih deset godina. Navedeni certifikat je potvrda da je korištenje šuma u skladu sa propisanim FSC standardima, gdje je akcenat da na to da se poštuju polivalentne funkcije šume, tj. ekološke, sociološke i ekonomske funkcije.

Gospodarenje šumama u obuhvatu ZP „Konjuh“ i van obuhvata u Državnim šumama mora da funkcioniše na principima održivog gospodarenja šumama, da potrajnost gospodarenja šumama ne smije biti upitna i ugrožena. Poštivanje međunarodnih normi u upravljanju, korištenju i nadzoru nad šumama, preko koncepta certificiranja gospodarenja šumama je novi model – novi alat koji ovo preduzeće primjenjuje od 2012. godine.

Također, želimo da istaknemo, da sve aktivnosti i informacije koje se provode od strane grupe građana okupljene pod nazivom „Karton revolucija“ su neistiniste, neutemeljene i tendeciozne, da iznesene optužbe sa riječima: kriminal, korupcija, ekocid, nekontrolisana sječa i izvlačenje trupaca, devastacija, uništavanje, ozakonjena devastacija, nema mjesta i istine u gospodarenju šumama i poslovanju JP „Šume Tuzlanskog kantona“ DD Kladanj, jer je ovo preduzeće društveno odgovorna kompanija čije poslovanje je regulisano pozitivnim Zakonskim propisima i koje preduzeće primjenjuje u svom radu, iza čega stoje uposlenici preduzeća, koji svojim akademskim obrazovanjem (doktori šumarskih nauka, magistri šumarstva, diplomirani inženjeri šumarstava, šumarski tehničari) kodeksom ponašanja prema šumskom ekosistemu, ne bi doveli nikada upitanje postojanosti šumskog ekosistema.

Pored gore navedenog, J.P.”Šume TK” DD Kladanj je preduzeće koje ima krucijalan uticaj na razvoj drvoprerađivačke industrije kao jedne od najznačajnijih grana privrede Tuzlanskog kantona i koja je u proteklih godina u velikom usponu te se kao takva etablirala kao jedna od najznačijnijih industrijskih grana našeg kantona. U budžete svih razina vlasti, JP “Šume TK”, na godišnjem nivou uplate cca 8 000 000 KMna ime poreza i naknada, a kada se na taj iznos dodaju uplate cjelokupne drvne industrije kantona dolazimo do cifre od nekoliko stotina miliona KM, gdje se taj novac iz budžeta koristi za sve namjene: školstvo, zdravstvo… Drvoprerađivačka industrija našeg kantona zapošljava veliki broj radnika koji izdržavaju svoje porodice zahvaljujući radu J.P.”Šume TK” DD Kladanj, odnosno sirovinama koje ovo preduzeće proizvodi. Svako dalje širenje zaštićenih područja, odnosno izmjena zakonskih propisa, pogotovo ako takve ideje i prijedlozi potiču od neformalne grupe ljudi bez ikakvog predznanja o značaju šuma i preduzeća šumarstva na našem kantonu može dovesti do nesagledivih posljedica kao što su gubitak velikog broja radnih mjesta, a posljedično sigurno i do dodatnog iseljavanja stanovništva u zapadne zemlje što je već postalo rak rana za naše društvo. Gubitak radnih mjesta u samom preduzeću bi iznosio po našoj procjeni oko 300 radnika, a zbog nedostatka sirovine takođe bi bez posla ostalo hiljade radnika u drvno prerađivačkoj industriji. Ovakav odliv stanovništva bi najviše zahvatio općine Kladanj i Banovići, a za Kladanj bi sasvim sigurno bilo pogubno obzirom da je šumarstvo i drvna industrija skoro jedini faktor koji zadržava stanovništvo na ovom području. Sasvim logično se postavlja pitanje da li se iza inicijative o izmjenama Zakona o ZP svjesno ili ne krije neki drugi interes, odnosno da li nekome odgovara da u ovim krajevima dođe do nestanka stanovnika a koji su skoro u potpunosti Bošnjaci. Imajući u vidu nedavnu agresiju na BiH te genocid izvršen nad bošnjacima ovakvim i sličnim aktima treba pristupati uz dozu opreza. Također, vrlo je indikativno da su građani općine Kladanj u pripremi ove inicijative od strane autora u potpunosti izignorisani tj. potpisivanje peticije, kao vida podrške ovoj inicijativi, je organizovano u drugim općinama a ne u Kladnju na čijoj teritoriji je smješten najveći dio površine pejzaža. Takođe je od Općinskih vijeća Tuzle (na području grada Tuzle nema površina ZP), Živinica, Banovića, je zatražena podrška ovoj inicijativi dok je OV Kladanj opet perfidno zaobiđen. Vijećnici OV Kladanj su na jednoj od sjednica snažno odbacili bilo kakve izmjene i dopune Zakona o ZP uz zaključke koji su proslijeđeni svim relevantnim institucijama kantona, dok OV Živinice i Banovići nisu i po našim saznanjima neće ni razmatrati podršku ovoj inicijativi.

Indikativno je da se članovi “Karton revolucije” nisu nikad odazvali na akcije sadnje sadnica odnosno pošumljavanja, gašenja požara i drugih sličnih aktivnosti koje provodi JP “Šume TK” iako se u javnosti predstavljaju kao ekolozi i zaštitnici prirode dok se hiljade drugih lica redovno odazivaju na naše pozive. Tako da se nameće pitanje da li se ovdje radi o zaštiti prirode ili o nekim drugim interesima lične prirode članova ove organizacije.

Pomenuta inicijativa te agresivna medijska kampanja grupe građana koji se nazivaju “Karton revolucija” već proizvodi negativne efekte i unosi nemir među uposlenicima JP “Šume TK”, preduzeća iz oblasti drvoprerade, građane općina Kladanj, Banovići, Živinice te je vrlo izgledno pokretanje krivičnih procedura protiv lica odgovornih za ove posljedice. Želimo istaći da je jedan dio građana i javnosti pa čak i određenih institucija u nedostatku informacija te vjerujući u dobre namjere lica iz “Karton revolucije” nažalost povjerovao u njihove navode što nam to dodatno otežava poslovanje obzirom da je šumarstvo jedna specifična djelatnost i nije je moguće porediti s drugim djelatnostima što često dovodi do neosnovanog podozrenja od strane trećih lica.

Uprava JP “Šume TK” kao i svi uposlenici svom radu maksimalno poštuju načela transparentnosti pozivamo sve zainteresovane da nam se obrate kako bi se što bolje upoznali sa načinom rada te aktivnostima koje ovo preduzeće provodi u svom radu.

Imajući u vidu značaj JP “Šume TK” kao i moguće posljedice eventualnog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o ZP pozivamo sve nadležne institucije kantona odnosno izabrane i imenovane zvaničnike da odbace inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštićenom pejzažu kao jedan nepromišljen i poguban akt sa potencijalno nesagledivim posljedicama po privredu i stanovništvo našeg kantona.

Dostavljeno:

1. Naslovu
2. Vlada Tuzlanskog kantona
3. Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona
4. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede I šumarstva Tuzlanskog kantona
5. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede I šumarstva Federacije BiH
6. Poslanicima u skupštini TK
7. Kantonalna uprava za šumarstvo
8. Udruženje drvoprerađivača
9. Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH
10. Sindikalni odbor JP “ŠUME TK” DD Kladanj

Almir Huskić, dipl.ing.šum.