Smanjena proizvodnja, višemilionska dugovanja i drastično povećanje gubitaka karakterišu Rudnik mrkog uglja „Kreka“ u Tuzli. Dok rudari ističu da neće dozvoliti stečaj, nadležni tvrde da ne postoji odluka o tome. Međutim, sukobi ne jenjavaju i ne nazire se mogućnost dijaloga. Kakva sudbina očekuje ovaj rudnik?
Rudnik "Kreka" ima 420 miliona maraka duga. Proizvodnja je od 2018. godine do danas gotovo duplo manja, a gubici duplo veći. Stanje se neće stabilizirati bez konkretnih mjera i toga su svjesne sve strane. Međutim, postoji li mogućnost socijalnog dijaloga? Iz sindikata navode da se Elektroprivreda Bosne i Hercegovine maćehinski odnosi prema rudnicima, bez konkretnih ulaganja i sa niskom cijenom uglja za potrebe termoelektrane, navodeći da će zahtijevati izlazak iz koncerna.
SINAN HUSIĆ, Samostalni sindikat radnika rudnika FBiH
„Smatramo da je krajnje vrijeme da rudnici ponovo postanu tema kojom se treba baviti Parlament i Vlada FBiH, izvršiti analizu sastava rudnika u sastavu koncerna.“
ZUHDIJA TOKIĆ, Sindikalna organizacija Rudnika Kreka Tuzla
„Ostajemo pri tome da je Rudnik Kreka jedan od najvećih rudnika, rudnik koji ima potencijal da odgovori zadatku, samo se treba okrenuti poslu, rudarisu spremni. Oni koji odlučuju o nama, prestanite već jednom da radite radnje koje ne idu u prilog daljoj budućnosti ovog rudnika.“
Iz elektroprivrede na upit BHRT-a kažu da su Rješenje za opstanak, ali i ključ za bravu, u samom rudniku, dodajući da su izostanak dijaloga, kooperativnosti i ponašanje Sindikata doveli do toga da rješavanje problema bude s minimalnim rezultatima.
Rješavanje izuzetno teške i komplicirane situacije u Rudniku uglja „Kreka“ moguće je jedino povratakom uposlenika na posao, disciplinom i odgovornim odnosom, ispunjenjem planova, nastavkom restrukturiranja kroz socijalni dijalog i učešće svih aktera koji su se obavezali na provedbu procesa, međusobna saradnja bez pritisaka i prijetnji.
ZUHDIJA TOKIĆ, Sindikalna organizacija Rudnika Kreka Tuzla
„Čelni ljudi nastavljaju da omalovažavaju rudare, da ih prozivaju za nerad. Ako iko u ovoj državi radi to su rudari. Rudari su i u ratu i u miru, i u pandemiji pokazali ko su, na koji način odgovaraju kad je država u pitanju.“
Sindikalci najveći uzrok teškom stanju vide u niskoj cijeni uglja, ispod tržišne, koja se plasira za potrebe Elektroprivrede, navodeći da bi se njenim povećanjem riješila dugovanja i preduzeće oporavilo. Iz Elektroprivrede navode da je cijena utvrđena Odlukom Federalne vlade i na snazi je od januara ove godine. Tom Odlukom je, kažu, povećana za 20 posto.
Dalje povećanje cijene uglja na kojem insistira rukovodstvo Sindikata,neminovno će uzrokovati povećanje cijene struje. Nema cijene koja može finansirati izostanak proizvodnje i neispunjavanje planova. Ključ je u ispunjavanju planova proizvodnje za što ne postoje ni tehničke ni tehnološke ni kadrovske prepreke. Potreban je samo radni angažman svih uposlenih.
Dok se stanje u jednom od najvećih rudnika u Federaciji usložnjava, između aktera se sve više zahuktava. Postavlja se pitanje može li doći do zajedničkog djelovanja i rješenja? Kakva sudbina očekuje Rudnik od ogromnog značaja za državu i njene građane?
Mirela Bektić
