U organizaciji Fondacija tuzlanske zajednice, a uz podršku međunarodnog donatora Fondacije Porticus iz Austrije, u Narodnom pozorištu Tuzla danas je održana konferenciju pod nazivom "Značaj ekosistema podrške za razvoj civilnog društva".
Za zdravo i demokratsko civilno društvo nužno je održavati, a tamo gdje ne postoji, i kreirati ekosistem podrške u kojem je ključna saradnja tri najvažnija sektora - civilnog, javnog i biznis sektora. Fondacija tuzlanske zajednice, kao i mnoge druge organizacije civilnog društva, istrajno rade na kreiranju i unapređenju te podrške, o čemu su danas na konferenciji, kroz konkretne primjere, posvjedočili predstavnici sva tri ključna sektora.
Na ovaj način u prethodne tri godine Fondacija tuzlanske zajednice je kroz projekat „Naša zajednica je naša odgovornost“ uz podršku Fondacije Porticus iz Austrije, Američke razvojne agencije u BIH USAID i Ministarstva za ekonomski razvoj i vanjsku saradnju Savezne Republike Njemačke (BMZ) podržala 133 lokalne inicijative građana i organizacija civilnog društva koje su u realizaciju uključile 4.500 građana. Donatori su za realizaciju inicijativa uložili više od 350.000 KM, a isto toliko sredstava obezbijedile su i organizacije iz lokalnih izvora. Uspostavljena je saradnja sa osam lokalnih samouprava, tri resorna kantonalna ministarstva, brojnim javnim ustanovama, medijima i institucijama, a pokrenute su i kampanje koje su značajno uključivale i učešće biznis sektora.
Jasna Zečević, direktorica Udruženja "Vive žene", koje već godinama radi u partnerstvu sa institucijama svih nivoa vlasti, kazala je kako je podrška vlasti, ali i biznisa i drugih organizacija civilnog društva presudna za uspješan rad ovog udruženja u zajednici.
- Od rata naovamo mnogo toga se promijenilo. Zahvaljujući bespoštednom radu i naporima civilni sektor je prepoznat kao neizostavan faktor u donošenju odluka, ali i kao partner kojem se može vjerovati. U saradnji s nama, mijenjana je legislativa, pomjerane su granice, ali nije uvijek bilo tako, nego smo to uspjeli svojim radom, kazala je Zečević.
Asja Redžić, pomoćnica Gradonačelnika Tuzle potvrdila je da se odnos vlasti promijenio s godinama, što se vidi i na budžetu Grada Tuzla koji je sa 580 hiljada KM u 20i5. godini porastao na 1,3 miliona KM u 2023. godini.
Jasna Jašarević, direktorica Fondacije tuzlanske zajednice kazala je kako je vrijeme da organizacije civilnog društva počnu razmišljati o različitim izvorima finansiranja.
- Finansijska pomoć je ono što se uvijek nametne kao osnovni problem, zbog čega moramo raditi na diverzifikaciji izvora finansijskih sredstava. Moramo se osloniti na lokalne izvore, što mi zagovoramo od samog početka, na biznise, ali i sami moramo napraviti iskorak u smislu garantovanja da će novac koji građani i biznisi doniraju organizacijama civilnog društva otići u prave ruke, kazala je Jašarević.
Merima Dževdetbegović, zamjenica direktora kompanije Menprom d.o.o. koja je dugogodišnji partner organizacijama civilnog društva na različitim projektima kazala je kako su biznis ispremni ulagati u zajednicu, ali trebaju konkretne projekte.
- Mi smo u Fondaciji našli sigurnog partnera i s njom znamo da novac koji doniramo završi u pravim rukama i u bude utrošen za interes zajednice. Poduzetnicima je najlakše donirati sredstva, ali jako često se ne zna da li će taj novac biti uložen tamo gdje treba i tu su često dileme, a često ne znamo ni gdje zaista treba pomoć, kazala je Dževdetbegović.
Ekosistem podrške ne podrazumjeva samo finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, nego je to uzajaman održiv rad svih subjekata koji u njemu djeluju. Ovom konferencijom Fondacija sa svojim partnerima otvara diskusiju na ovu temu kako bi se razumjela ulogu svakog od sektora, ali i unaprijedila saradnja tamo gdje je potrebno.
Konferencija je iskorištena i kao prilika da se predstavi projekat izgradnje Centra za demokratiju i aktivno građanstvo, ali i da se nagrade najbolji i najaktivniji pojedinci i organizacije u zajednicama.
