Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković održala je jučer u zgradi federalnih institucija u Mostaru hitni sastanak sa predstavnicima kantonalnih ministarstava obrazovanja. Sastanak je sazvan sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je aktuelna sigurnosna situacija u školama u Federaciji BiH.
Na sastanku je utvrđen prijedlog eventualnih programa koji bi se mogli realizovati nakon obezbjeđenih resursa. Kako navode iz Ministarstva, implementirajući mjere iz Strategije razvoja Federacije BiH 2021-2027, koje se odnose na značaj promoviranja tolerancije i nenasilja, što podrazumijeva integriranje tema o prevenciji nasilja u formalni sistem obrazovanja i prepoznavanje faktora koji mogu uticati na nasilje u porodici i društvu, jačanje i promociju porodice kao gradivnog elementa društva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u skladu sa koordinirajućom ulogom koju ima u oblasti obrazovanja, u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, poduzet će konkretne aktivnosti na prevenciji nasilja nad djecom i među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama i jačanju sigurnosnih faktora u okviru njih. To se odnosi i na provedbu preporuka koje su donesene na ovom sastanku, a preporuke/zaključci su:
1. U što kraćem roku organizirati Koordinaciju ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH. Kontinuirano održavati zajedničke sjednice, da bi se pravovremeno razmjenjivale informacije o sigurnosnoj situaciji u odgojno-obrazovnim ustanovama, poduzimale konkretne aktivnosti i ujednačavao pristup zaštiti djece u FBiH.
2. Predložiti Vladi FBiH da se preraspodjelom osigura interresorno finansiranje u prevenciji i spriječavanju nasilja u obrazovnim institucijama, kroz programe nenasilnog ponašanja. /Ključno je provoditi redovne edukativne programe koji se fokusiraju na promicanje nenasilnog ponašanja, međuljudskih odnosa, empatije i rješavanja sukoba na miran način. Nastavnici, učenici, roditelji, mediji, ali i društvo bi trebali dodatno biti educirani o važnosti poštovanja drugih, prihvaćanja različitosti i rješavanja problema kroz konstruktivnu komunikaciju./
3. Izvršiti analizu kapacitiranosti pedagoško-psiholoških službi u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, te na osnovu rezultata analize kreirati Program zapošljavanja pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.
4. Na nivou Fedeacije BiH hitno formirati Interresorni stručni tim koji će pripremiti okvirni plan prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u odgojno-obrazovnim institucijama u FBiH. /Osnaživanje odgojno-obrazovnih ustanova kao fundamentalnih mjesta za očuvanje i zaštitu zdravlja djece i mladih, uspostavljanje efikasnih referalnih mehanizama za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno reagiranje na njih, što podrazumijeva i aktiviranje svih kapaciteta u okviru odgojno-obrazovnih ustanova, kako bi se djeca u njima osjećalo sigurno, zaštićeno, prihvaćeno i sretno. Osigurati dodatna sredstava za 2024. godinu za suportivne/podržavajuće pedagoške programe s ciljem razvoja karakternih snaga učenika.)/
5. Osnažiti nastavnike: Nastavnici bi trebali biti obučeni kako prepoznati znakove neprihvatljivog ponašanja, upravljati konfliktnim situacijama i uspostaviti pozitivnu kulturu učenja. Potrebna je kontinuirana podrška nastavnicima da bi se osiguralo da imaju alate i resurse za suočavanje s nasiljem i održavanje sigurnog okruženja u školama.
6. Inicirati da se u kurikulume za sve nivoe obrazovanja, koji su bazirani na ishodima učenja, integriraju sadržaji iz oblasti mentalnog zdravlja, prevencije i prepoznavanja znakova nasilja nad i među djecom, medijske pismenosti, te efikasnog i pravovremenog reagiranja na njih.
7. Udžbenička i obrazovna politika mora biti senzibilizirana za temu prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u odgojno obrazovnim institucijama u Federaciji BiH. Konkretno, da udžbenici moraju promovirati vrijednosti nenasilnog ponašanja, međuljudskih odnosa, empatije i rješavanja sukoba na miran način, a ovi oblici nužno moraju biti i sastavni dio svakog nastavnog sata, ali i nenastavnih aktivnosti.
8. Nastaviti razvijati politike protiv nasilja: Ministarstva koja se bave obrazovanjem bi trebala razviti jasne politike protiv nasilja u školama koje se primjenjuju na sve škole. Ove politike trebaju obuhvaćati stroge sankcije za nasilno ponašanje, postupke prijavljivanja incidenata, podršku žrtvama i postupke za rehabilitaciju počinitelja.
9. Pronaći najbolje modalitete za unapređenje sigurnog i prijateljskog okruženja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
10. Važnost saradnje sa centrima za socijalni rad, policijom i lokalnim zajednicama: Ministarstva trebaju aktivno sarađivati s centirma za socijalni rad, policijom, pravosudnim institucijama, lokalnim zajednicama, roditeljima i učenicima da bi se promovirala svijest o nasilju u društvu i potaknula saradnja u suzbijanju ovog problema.
11. Apeliramo na medijske djelatnike da u svojim izvještajima o temama o nasilju izvještavaju odgovorno i u skladu sa profesionalnom etikom i standardima novinarstva, pogotovu kada je riječ o djeci.
