Wizz Air je prošle godine naprasno zatvorio bazu u Sarajevu, Ryanair je ove godine od 1. juna ukinuo letove iz Tuzle, Wizz Air najavljuje obustavljanje dvije linije iz Banjaluke. O razlozima se može nagađati ali jedno je sigurno, LCC kompanije dolaze zbog profita i odlaze kad im je on ugrožen.
Zbog načina rada sa niskim cijenama karata, LCC kompanije su osjetljive i na najmanje dodatne troškove i gotovo trenutno reaguju ukidanjem linija. Ilustrativan primjer je jednog aerodroma u Norveškoj, Oslo Rygge, koji je svojevremeno imao 900.000 putnika godišnje. Kada se 2016. godine aerodrom odlučio na povećanje cijena aerodromskih usluga, Ryanair se sa ovog aerodroma odmah povukao i ukinuo čak 16 linija. Posljedica povećanje cijena aerodromskih usluga bila je stalno zatvaranje ovog aerodroma, blizu 1.000 ljudi je ostalo bez posla, a blizu milion putnika bez ikakve alternative za putovanje.
Kod nas je 2017. godine, a na osnovu saglasnosti Vijeća ministara BiH, uvedena naknada od 1,5 eura koju aviokompanije trebaju da plaćaju po odlazećem putniku. Aerodromi su bili dužni da mjesečno dostavljaju podatke o broju putnika za svaku kompaniju, a Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) je trebala da vrši fakturisanje prema kompanijama. Aerodromi, izuzev sarajevskog, nisu dostavljali podatke, BHDCA nije imala osnovu za fakturisanje i tako je to išlo, a pojavila se i pandemija, sve dok BHDCA nije tužila aerodrome zbog štete pričinjene nedostavljanjem podataka.
LCC kompanije na našem tržištu, prije svega Wizz Air i Ryanair, sigurno su znale za ovu naknadu ali im je, znajući našu "poslovnost", vjerovatno rečeno nešto u stilu "samo vi letite, riješit ćemo tu naknadu". I nisu je riješili, a kad je Ryanairu rečeno da on mora platiti tu naknadu, iz Tuzle je otišao za dva mjeseca. Isto se dešava sa Wizz Airom u Banjaluci, najavio je ukidanje dvije linije poslije ljetnje sezone. Iz istog razloga, a izgleda i istog iznosa, Ryanair i Wizz Air ozbiljno su smanjili broj letova iz Podgorice, a ranije i iz Niša.
Realno gledajući 1,5 eur naknade, da se prebaci na trošak putnika, to putnici ne bi ni osjetili ali LCC kompanije, pogotovo velike, to ne žele jer im je najvažniji imidž jeftinih karti, na kojem su izgradili svoj poslovni uspjeh. Treba im priznat da nije isto reklamirat letove za 5 i 6,5 eura.
Tako stigosmo do osnovnog pitanja,
da li je ta famozna naknada vrijedna štete koja bi nastala odlaskom LCC kompanija?
Odgovor je NIJE, i skoro da ga ne treba obrazlagati jer odlaskom LCC kompanija BHDCA će ostati bez te naknade. Treba prije svega sagledati opravdanost te naknade, šta donosi, šta može da se izgubi. To što i druge države naplaćuju tu naknadu nije dovoljan razlog prosto zato što BiH tržište nije dovoljno veliko i moćno da bi bilo atraktivno za LCC avio kompanije da bez otpora "progutaju" naknadu.
Zapravo je ironično koliko se velika šteta može napraviti zbog relativno malih para, a nije teško izračunati o kojem iznosu se radi. Prošle godine LCC kompanije su u BiH prevezle oko 1,2 miliona putnika, a za pola od njih je trebalo platiti naknadu. Riječ je o nekih 1,8 miliona KM.
Na prvi pogled nije malo ali ako se zna da je Grad Mostar platio milion KM da Croatia Airlens tri puta sedmično leti na relaciji Mostar Zagreb, onda onih 1,8 miliona i nije neki iznos. Pogotovo nije u odnosu na 20 miliona KM koje je FBiH dala za bihaćki aerodrom za kojeg niko ne može garantovati da će privući neku avio kompaniju.
Bilo bi fantastično da se subvencijom od 1,8 miliona KM može obezbjediti prevoz 1,2 miliona putnika ali ne ide to tako. Za tako male pare nema šanse da Ryanair i Wizz Air održavaju toliko redovnih linija koliko ih imaju trenutno u BiH, ali će zbog tako malih para lako dignuti sidro i otići dalje. Jer su veliki i moćni, ne trpe nametanja, jer im se može.
Neke glave koje odlučuju moraju da shvate da BiH nije ravnopravan partner u odnosu na LCC kompanije jednostavno
zato što one nama puno više trebaju nego mi njima.
Zbog takvog odnosa snaga, ako je naknada sporna, a jeste, treba je ukinuti ili u najboljem slučaju pokušati se dogovoriti sa ovim kompanijama kolika bi im naknada bila prihvatljiva. Ne zvuči lijepo ali to je naša realnost. Ne treba zaboraviti da je Wizz Air došao u Tuzlu kad su mu u Beogradu pokušali nametnuti veće cijene.
N.K.
