Teško ćete doći od glavnog grada Bosne i Hercegovine do bilo kojeg mjesta u Tuzlanskom kantonu, a da ne prodete kroz Kladanj. Mogli bismo čak reći da Kladanj predstavlja svojevrsni prolaz, stoji kao čuvar na odškrinutim vratima i poziva vas da udete i da se prošetate uokolo, da otkrijete što sve obronci planine Konjuh, te kanjoni Drinjače i Ujče nude.
Kladanj je uistinu gradić koji nas na svakom koraku podsjeća na davno prošlo vrijeme i vraća stoljećima unatrag. Već s glavnog magistralnog puta koji kao zmija vijuga prateći obrise planinskih obronaka, možete primijetiti kako se on račva i nestaje u šumovitim predjelima praćen žuborom vode kojom je ovaj kraj izuzetno bogat. I posebna je to voda, planinska, čista, hladna. A i zdrava, kako tvrdi lokalno stanovništvo. Čak je obližnji izvor mineralne vode opisivan kao izvor mladosti, a vodi pripisivana svojstva jačanja organizma i fizičke snage, naročito kod muškaraca. Zato je izvor kasnije i dobio popularno ime „Muška voda“.
Danas na toj lokaciji osim jačanja čudotvornom vodom, možete uživati na čistom planinskom zraku i raznim sportskim aktivnostima koje omogućuje kompleks „Muške vode“.
Ruku pod ruku sa „Muškom vodom“ ide „Djevojačka pećina“. Samo nekoliko kilometara u smjeru planine Konjuh nalazi se mjesto Brateljeviči. Po čemu je ono toliko značajno? Po jednom prirodnom fenomenu — pećini u kojoj ako se pažljivo zagledate u njene stjenovite zidove, vidjećete gravure naizgled nespretno uklesane. Arheolozi kažu da potiču iz antičkog doba. Njena prostrana dvorana sa izvorom u najudaljenijem kutku sigurno je nekada predstavljala sigurno skrovište za naše nepoznate umjetnike.
Kroz stoljeća je njena važnost postala više simbolička pa tako danas predstavlja jedno od najvećih dovišta u Bosni i Hercegovini, i to takozvanih kišnih dova, gdje Ijudi iz okolnih područja dolaze da se mole za dovoljno kiše. I nikako se ne propusti prilika posjetiti grob „djevojke“ po kojoj je pećina i dobila ime. Legenda kaže da je jedna djevojka za dokaz svoje hrabrosti grupi mladića ušla u pećinu u sred noći da zahvati vode s njenog izvora. Kao dokaz o svom poduhvatu trebala je zabosti vreteno u zemlju kojim je slučajno probola i kraj svoje haljine. Kad je htjela ustati osjetila je da je nešto vuče i od straha srce joj je puklo. Danas možete posjetiti Djevojačku pećinu, proći duž njenih nepravilnih okomitih zidova, napiti se vode sa izvora i diviti gravurama davnih umjetnika.
Ali nije samo ovaj dio Kladanjskog područja zanimljiv za posjetiti. Naime, cijelo područje Kladnja je proglašeno vazdušnom banjom, te su stoljećima Ijudi iz raznih krajeva dolazili u Kladanj i na obronke Konjuha da se nadišu čistog zraka.
Možda je tako pogodan geografski položaj Kladnja, te bogatstvo šumom i vodom jedan od razloga što su se Ijudi ovdje nastanjivali hiljadama godina. Pa čak i samo ime Kladnja zauvijek je vezano za šumu. Potiče iz osmanskog perioda od turske riječi klada koja se i dan danas koristi za balvan. Jasnu potvrdu važnosti ovog područja kroz barem 1.000 godina predstavljaju i brojni stećci, tačnije njih 436 koji se mogu vidjeti rasporeõeni u nekoliko nekropola, a poneki raštrkani na obroncima Konjuha.
Danas je Kladanj i jedino mjesto na području Tuzlanskog kantona koje ima svoj ski centar sa ski liftom nepun kilometar udaljenosti od grada.
