Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.
U obrazloženju je navedeno da je prevashodni razlog za donošenje izmjena i dopunama ovog zakona mijenjanje uslova na strani prihoda koje podnosilac zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uslov mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine, te glasi „50 posto najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine“. Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja penzija u FBiH.
Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg decidno Zakonom definiranog ukupnog iznosa budžetskih sredstava na nivou budžetske godine za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda kantonalnih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, prelazi prihodovni cenzus. Radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao lični prihod podnosioca zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugom licu koje daje pomoć i njegu licu kome je ona neophodna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.
