30.09.2023. u 10:46 Broj citanja: 502 Predsjednici bez protukandidata - demokratija na bh. način
Nakon što je Izborna komisija Stranke demokratske akcije (SDA) objavila da je Bakir Izetbegović jedini kandidat za predsjednika SDA na predstojećem Kongresu, a da njegov protukandidat Šemsudin Mehmedović nije ispunio uslove za kandidaturu, pojasnili su kako je cijeli izborni proces proveden u skladu sa statutom. No, nije SDA jedina stranka na čijem kongresu se bira između jednog kandidata za predsjednika stranke, to je postala loša praksa, stav je stručnjaka.
Prema podacima Izborne Komisije SDA, prijedloga za Izetbegovićevu kandidaturu bilo je višestruko više, no bilo je i mnogo neregularnosti koje su dovele do izbacivanja Mehmedovića iz utrke.
NEZIR PIVIĆ, predsjednik Izborne komisije SDA
"Imali smo primjer, recimo, gdje su došle duple kandidature. Prvo je došao prijedlog u jednom redovnom, blagovremenom roku za Izetbegovića a naknadno je došao prijedlog za Mehmedovića. Imajući u vidu da su to kao dva prijedloga rekli smo da nećemo vrednovati niti jedan niti drugi prijedlog. Takav prijedlog nismo uopšte uvrstili kao relevantan iz opštinske organizacije."
Drugačiji ishod nije ni očekivan, stava su stručnjaci. Za Stranku demokratske akcije loše je što nisu bila dva kandidata, te je time upitna demokratija unutar najbrojnije stranke u Federaciji BiH.
RANKO MAVRAK, politički analitičar
"Neki ljudi bi rekli da je to obična farsa, znači prikazivanje stranke u jednom svjetlu koje nije dobro. On pokazuje da demokratski procesi u SDA ne funkcioniraju, da se svaki oporbeni glas guši i to će vjerojatno sada imati odraza i na utjecaj te stranke na članstvo ali i na njen rejting u javnosti."
Nije SDA jedina stranka koja bira između jednog kandidata i to je loše, pojašnjava novinarka portala Patria Amra Vrabac. U pojedinim strankama čak nema ni izborne komisije, niti je javnost upoznata da li su se drugi članovi uopšte pokušali kandidovati za predsjednika stranke.
"Ne znamo kako je Milorad Dodik jedini kandidat. Da li je bilo stranačkog predlaganja, ili jednostavno poznata je činjenica da je on vlasnik SNSD-a i onda će on ostati na čelu te stranke? Ista situacija je i sa HDZ BiH. Draganu Čoviću se niko nije suprotstavio, čak ni iz manjih stranaka HNS-a niko nije bio kandidat", podsjeća Vrabac.
Da je jedan kandidat za predsjednika praksa i kod manjih stranaka, pokazuje primjer Kongresa Naše stranke. Nakon povlačenja Predraga Kojovića za kandidata su imali samo Edina Fortu, kao i Elmedina Konakovića u Narodu i Pravdi. No za razliku od drugih stranaka, Konaković pojašnjava da statut ove stranke definiše da samo dva puta jedna osoba može biti birana za predsjednika stranke.
"Ja mislim da je to najdemokratičniji koncept koji se primjenjuje i kod predsjednika Amerike i mislim da je dovoljno da za dva mandata po četiri godine uradite šta treba. Sve ostalo preko toga je autokratija", kaže predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković.
Bez obzira na sve, činjenica je, dati povjerenje jednom čovjeku decenijama unazad, mač je sa dvije oštrice. Praksa dobrog vođenja stranke ili put u autokratiju? Možda naredni kongres ili smanjen broj članova stranke u narednom periodu odgovori na ovo pitanje.
