Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2008. godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije, a Svjetski dan pranja ruku je prvi put obilježen 15. oktobra iste godine.
Svjetski dan pranja ruku je godišnji podsjetnik da je pranje ruku sapunom i tekućom vodom jedan od najjednostavnijih, najefikasnijih i najisplativijih načina da se zaustavi širenje mikroorganizama i ostane zdrav.
Obilježavanje Svjetskog dana pranja ruku ove godine je pod sloganom "Čiste ruke su na dohvat ruke".
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti s namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku".
Pravilno pranje ruku može spriječiti jednu od tri dijareje ili jednu od pet infekcija respiratornog sistema, kao što su prehlada ili gripa.
Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom, u 90 posto slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do pet godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama.
Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi (ako je moguće, preporučuje se upotreba četkice za uklanjanje prljavštine ispod noktiju).
Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima.
Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ubrusima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem.
Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.
Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši.
U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola, najmanje 60-postotnog.
Neophodno je zapamtiti da inkorporiranje zdravih higijenskih navika, kao što su pranje ruku i pranje zubi, treba biti učinjeno od vrlo mlade dobi, tako da oni postanu dio života djece automatski!
Dostupnost u svakom trenutku
Rezultati do sada obavljenih analiza Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u sklopu uspostavljanja sistema biosigurnosti za vrijeme trajanja pandemije COVID-19, pokazuju da higijenske navike školske djece nisu razvijene na potrebnom nivou, te da tekuća voda, sapun, papirni ubrusi nisu dostupni u svakom trenutku na svakom mjestu predviđenom za pranje ruku.
Svjetski dan pranja ruku je prilika da se još jednom naglase važnost i benefiti pranja ruku, kao i da se, zajedno sa školama, radi na aktivnostima koje će olakšati i učiniti dostupnim sredstva za pranje ruku učenicima u svakom trenutku.
INZ
