Feministice i ekološke aktivistice i aktivisti iz Bosne i Hercegovine okupili su se na trećem Ekofemu BiH u Banjaluci od 13. do 14. oktobra 2023. godine. Okupljene aktivistice i aktivisti odlučile su raditi na daljnjem razvoju online platforme Ekofem BiH, organizirati psihološku podršku aktivisticama suočenim s nasiljem i pritiscima, povećati vidljivost Ekofema u javnosti te organizirati obuku iz energetike i zelene energije za članice ove mreže.
Susret koji je obilovao korisnim predavanjima i diskusijama o ekofeminizmu i radu u zajednici otvorila je dr.sc. Suzana Marjanić sa Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, urednica zbornika Ekofeminizam. Na sesiji koju je moderirala dr.sc. Jasmina Husanović sa Univerziteta u Tuzli koja je ujedno i aktivistica Fronta slobode dr. Marjanić je govorila o primjerima ekofeminizma u regiji, naučnim radovima, zbornicima i časopisima o ekofeminizmu. Dr. Marjanić pokazala je kako je ekofeminizam itekako aktualan i „živ“ u našem regionu i kroz naučni rad i kroz borbu aktivistica.
Drugog dana susreta dr.sc. Jasmina Husanović govorila je o radikalnom demokratskom pristupu ekološkoj pravdi, radu u zajednici, iskustvima direktne demokracije i razvoju Fronta slobode. Postavila je pitanje o tome ko zapravo ima koristi od zelene tranzicije, a ko bi trebao imati koristi. Na njeno izlaganje nadovezala se dr.sc. Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju koja je predstavila primjere lokalne demokracije i zborove građana u Tuzli koje organizira Front slobode te govorila o svojim iskustvima rada u zajednici. Na istoj sesiji Majda Ibraković iz EKO BiH mreže govorila je o zelenoj legislativi i zelenim projektima u BiH koji jako često ne vode do koristi za lokalne zajednice u kojima se ostvaruju.
Kao domaćine susreta Helsinški parlament građana Banjaluke predstavila je Dragana Dardić koja je govorila o ženama u elektroenergetskom sektoru BiH te ženama u prometu u BiH. Istakla je kako promet nije rodno neutralan te da žene trpe diskriminaciju od samog polaganja vozačkog ispita sve do vožnje i vlasništva nad automobilima koji najčešće pripadaju muškarcima, čak i kada ih redovno voze žene.
Potresno izlaganje Amele Zukan iz Udruženja Eko Bistro- Hrabre žene Kruščice pokazalo je s kakvim se brutalnim nasiljem suočavaju žene kada istupe u borbu za ekološku pravdu. Žene Kruščice su dobile podršku svojih muževa, zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija, mnogih pojedinaca, uspjele su u svojoj borbi, ali su kao posljedica ostale traume i narušeno zdravlje. Na kraju svog izlaganja Amela Zukan istakla je kako su žene Kruščice uvijek imale samo jednog vođu i lidera- rijeku za koju su se borile.
S nasiljem u zajednici suočile su se i žene u Vlasenici koje su organizirale zajednicu u borbi protiv spalionice otpada u ovom gradu. O pritiscima lokalnih vlasti, kršenju zakona i procedura, prijetnjama i mobingu te kako se u Vlasenici bore s ovim napadima govorila je Sonja Kosanović iz Centra za životnu
sredinu Banjaluka. Primjer Vlanice pokazao je koliko online alati poput Facebook grupa mogu biti korisni u borbi za ekološku pravdu.
Trreće radno okupljanje Ekofema BiH završilo je dogovorom da se pokušaju ostvariti usvojeni zaključci o daljnjem razvoju mreže te da se četvrto okupljanje kao vid podrške aktivisticama održi u nekoj od zajednica suočenih s ekološkim nasiljem. Okupljene aktivistice poslale su snažnu poruku međusobnog razumijevanja i podrške te istakle kako je rad kroz mreže poput Ekofema jedan od načina za zaštitu individualnog djelovanja članica od ličnih prijetnji i pritisaka.
