Narodna poslovica kaže da nada zadnja umire. Lično smatram da još uvijek postoji mogućnost da se napravi blok 7 u Tuzli, kazao je za Akta.ba Edhem Bičakčić, dipl.el.ing.
- Odluku o tome treba donijeti Federalna vlada odnosno Ministarstvo energetike rudarstva i industrije na osnovu Energetske strategije Bosne i Hercegovine. Ove odluke treba da potvrdi i Parlament Federacije BiH. Novi blok 7 bi bio ekološki prihvatljiv i po Evropskim standardima po svim karakteristikama izuzev emisije CO2. On obezbjeđuje kombinovani proces i grijanje šire tuzlanske regije kao i racionalna tranzicija rudnika uglja. Stepen efikasnosti prelazi 70% a omogućava gašenje svih ostalih blokova i izbjegava skupa ulaganja u iste koji ne obezbjeđuju novu proizvodnju, navodi Bičakčić.
Napominje da su Kinezi uključeni u niz različitih elektroenergetskih projekata u BiH, te da nisu odustali od izgradnje Bloka 7.
Sudbina u rukama Vlade FBiH
- Blok 7 u Tuzli, vjetroparkovi kod Livna, hidroelektrane Bistrica, Ulog…, sve su to projekti u kojima su angažovani Kinezi. Oni još vjeruju u projekat Blok 7 i tvrde da mogu uraditi posao, ističe Bičakčić.
Sve to zavisi od odluke Federalne vlade koju čekaju kineski partneri.
- Oni mogu projekat realizovati sa kineskom opremom i obezbijediti sve garancije u smislu efikasnosti od 43% jer su istovremeno i finansijeri projekta. Potrebno je da Federalna vlada donese odluku o sudbini bloka 7 u Tuzli i u slučaju opredjeljenja da se ide u izgradnju precizira ugovor sa kineskim partnerom, ističe.
Ukoliko odluka bude da se prekine ugovor potrebno je, kaže, pregovarati sa Kinezima o sporazumnom raskidu ugovora.
Ubrzati izgradnju objekata na sunce i vjetar
Postavlja se pitanje kako kompenzirati nedostatak količine energije zbog nerealizicije Bloka 7, gašenja pojedinih blokova i smanjenja proizvodnje energije iz uglja. Smatra da do nestašice u slučaju neizgradnje Bloka 7 neće doći, ukoliko krene intezivna izgradnja obnovljivih izvora i izvrši se modernizacija postojećih termo blokova.
- Potrebno olakšati i ubrzati izgradnju objekata obnovljive energije na sunce i vjetar i donijeti odluke o budućem korištenju hidro potencijala i riješiti pitanje hidropotencijala Srednje Drine, napominjući da će biti problema sa rješavanjem sigurnog snabdijevanja ako se u cijelosti napusti proizvodnja termoelektrana.
- Rješenje je i u izgradnji pumpnih hidroelektrana kao rezerve za skladištenje viškova električne energije ili strateškog opredjeljenja da se ide na proizvodnju zelenog vodonika i stvaranje preduslova za korištenje istog, poručuje on.
Odgovorajući na pitanje koliko Bosna i Hercegovina pokriva svoje potrošnje obnovljivim izvorima energije, a koliko iz termoelektrana, Bičakčić navodi podatak da obnovljivi izvori obezbjeđuju do 40%.
- Ukoliko računamo sa proizvodnjom postojećih hidroelektrana obnovljivi izvori obezbjeđuju do 40% proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini koja je ovisna o hidrologiji, osunčanosti i vjetru, navodi naš sagovornik.
S toga je ističe, dugoročno gledano, po BiH veća šteta neizgradnja Bloka 7.
- U tom slučaju je vrlo ozbiljno pitanje ekonomičnost grijanja u Tuzlanskoj regiji i način na koji to riješiti, kaže on, dodajući da će se ugalj kao energent koristiti i nakon 2030. godine.
- I poslije 2030. godine u BiH će se koristiti ugalj kao energent. Ostaje otvoreno pitanje šta će biti poslije 2050. godine jer se BiH obavezala na nultu emisiju CO2. To će se morati rješavati sistemskim pristupom ozbiljnog smanjenja emisije CO2 u širokom spektru industrije, saobraćaja, pošumljavanja i sl., zaključio je.
S.B.
VEZANI TEKST:
Podsjećanje na prošlogodišnje saopštenje KO SDP BiH Tuzla:Riječi ne bi trebale da budu samo mrtva slova na papiru
