Od Nove godine u Tuzlanskom kantonu je vrlo nepovoljna epidemološka situacija. Zbog povećanog broja oboljelih od morbila, u Tuzli i Živinicama je proglašena epidemija. U TK-u je registrovano 48 slučajeva morbila i 13 pertusisa (veliki kašalj).
Epidemija morbila je direktno povezana sa smanjenim procentom vakcinacije. Ni jedno oboljelo dijete nije vakcinisano, a često ni njihovi roditelji. Pogoršana epidemiološka situacija bila je povod za održavanje press konferencije na kojoj su ljekari ukazali na značaj vakcinacije, te apelovali na roditelje da se pridržavaju vakcinalnog kartona.
Iako je vakcinisanje djece obavezno, ne sprovodi se dovoljan nadzor niti se sankcionišu roditelji. I danas je ukazano na potrebu da se pregleda vakcinalni karton pri upisu u vrtiće i škole, te ako nije sprovedena vakcinacija da se to učini.
Ministrica zdravstva Dušanka Bećirović naglasila je da su zdravstvene ustanove u stalnoj komunikaciji i da se prati situacija.
- Ministarstvo zdravstva je u stalnom kontaktu sa Zavodom za javno zdravstvo TK, koji nas izvještava o broju oboljele djece i epidemiološkoj situaciji. Jučer smo na zahtjev Zavoda dali saglasnost na proglašenje epidemije u Tuzli i Živinicama. Ovom prilikom bih, kao ministrica zdravstva i ljekar, zamolila sve roditelje da vakcinišu svoju djecu jer vakcinacija je jedini izlaz iz ovih problema koji mogu biti nesagledivi.
Pomoćnik direktora za nastavu i naučnoistraživački rad Ervin Alibegović rekao je da UKC Tuzla raspolaže sa adekvatnim brojem testova, lijekova, te da imaju dovoljno ljekara i drugog medicinskog osoblja da se nose sa ovom situacijom.
- Novonastali porast broja oboljelih poprima u nekim bolestima karakteristke epidemije u pojednim opštinama TK, a vezano za pet oboljenja, RSV, gripa, Covid 19, morbili i pertusis (veliki kašalj). Situacija je dodatno usložnjena pojavom velikog broja nevakcinisane djece, koja su dalji prenositelji. UKC je poduzeo niz aktivnosti, raspolažemo sa adekvatnim brojem testova za detektovanje svih ovih oboljenja, i raspolaženo sa dovoljenim brojem kadrova. Situacija je složena jer dolazi do preklapanja simptoma, u samom početku bolesti pojavljuju se opšti simptomi (povišena temperatura, muka, gađenje, povraćanje), pa je teško prepoznati o kojem se oboljenju javi, te smo od prije sedam dana uveli obavezno testiranje djece koja se javljaju na Kliniku za dječije bolesti.
Epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo, Blaško Topalović, rekao je da ga epidemija morbila ne čudi jer je vakcinisano 62 % djece, a treba oko 95 % da bi imali kolektivni imunitet. Pokrivenost sa tri doze petovalentnom vakcinom u Tuzlanskom kantonu iznosi 73 % ali i dalje je to nedovoljno.
- Jedan od zadataka Zavoda za javno zdravstvo TK je kontinuirano praćenje epidemiološke situacije. Do oktobra mjeseca možemo reći da smo kvalifikovali epidemiološku situaciju kao nesigurnu s obzirom da još imamo uvijek covida, 1660 slučajeva registriranih zaraznih i parazitalnih oboljenja, i preko 1200 slučajeva prijavljenih varičela na zbirnim prijavama. Kada na to dodamo slučajeve pertusisa, 2 slučaja meningokoknog meningitisa, 8 seroznog meningitisa, pa morbile, jasno je da je usložena epidemiološka situacija koja je sad nepovoljna.
Nas posebno zabrinjava pojava vakcinalopreventivnih bolesti. Na području TK pokrivenost prvom doze MRP vakcinom je 62 %, isto i za drugu dozu. Ako se gleda ciljna skupina, to je preko 1300 djece koja svake godine ostaju nevakcinisana. Periodično se javljaju epidemije, što je u skladu sa naučnim stavovima, u onim situacijama kada se dostigne kritična masa nevakcinisane djece, to je dobra podloga da virus i drugi uzročnik uđe u populaciju i pojavljuje se povećan broj oboljelih, kazao je dr. Topalović koji je naglasio da se procesi vakcinacije baziraju na povjerenju roditelja i zdravstvenih radnika.
Načelnica Klinike za dječije bolesti, Lejla Osmančević, rekla je da se od ponedjeljka pogoršava situacija sa pertusisom.
- Od ponedjeljka se značajno pogoršala epidemiološka situacija. Nakon što smo potvrdili slučajeve velikog kašlja kod troje djece, formirano je stručno tijelo koje je jasno definisalo klinički put djece. U interesu djece donesena je odluka da se formira infektivno odjeljenje na Klinici za dječije bolesti, gdje se liječe ova djeca, da se spriječi da se virusne i dječije zarazne bolesti prenesu na drugu djecu. Formirano je prijemno trijažno odjeljenje, što je vrlo važno.
Situacija je loša i na Klinici za zarazne bolesti. Od početka 2024. godine imaju povećan broj pacijenata u prijemnoj ambulanti.
- U prijemnoj ambulanti je povećan priliv. Imamo 40 do 50 pregleda dnevno. Pogoršana je situacija sa pojavom morbila. Od Nove godine 29 bolesnika, uglavnom djeca od godinu i više, i nešto mlađe dobi. Najviše iz Živinica 24, iz Tuzle 5. Radi se o djeci koja su bila u vrtiću, koja nisu vakcinisana, rekla je načelnica Klinike za zarazne bolesti, Rahima Jahić.
Problem slabe vakcinisanosti istakao je i načelnik Sektora za higijensko epidemiološki nadzor, Amer Čustović.
- Vakcinacija je slaba. Za sve vakcinopreventivne bolesti treba biti oko 95 % vakcinisanih. Vakcinaciju smatramo kao najveće dostignuće u medicini za sprječavanje nastanka i širenja zaraznih bolesti. To su vrlo opasne bolesti. Komplikacije znaju biti fatalne. S tim u vezi govorio je o difteriji, dječijoj paralizi i drugim bolestima koje se mogu ponovo javiti ako se djeca ne vakcinišu.
Od pandemije korona virusa Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku radi 24 sata. Vrše stalno testiranje, posebno na pet patogena.
- Od prije tri godine, od covida, započeli smo testiranja 24 sata. Testiramo na pet značajnih petogena, naravno i na druge, a svakodnevno na morbile. Imali smo 30 potvrđenih slučajeva, gripa je tek na početku, rekao je načelnik Poliklinike za laboratorijsku dijagnostiku, Nijaz Tihić.
Više puta je naglašeno da se izoluju bolesna djeca, da se ne dovode u kontakt s drugima. Morbili se vrlo brzo šire, od ukupnog broja oboljelih oko 30 % završi na bolničkom liječenju zbog komplikacija. Liječenje traje između 15 i 21 dan. Pertusis ostavlja posljedice na dišne puteve i poslije mogu imati hronične alergijske astme, bronhitise, laringitise i slično.
Sabina Mešić
